No, izaslanici kažu kako je sporazum o sprečavanju štete uzrokovane sve nestabilnijim vremenom ipak moguć prije petka, jer političari ne žele otići neobavljena posla, dok se javnost sve više boji poplava i povišenja razine mora.
U utorak su ministri počeli pregovore iza zatvorenih vrata, ali na početku nije bilo znakova volje za kompromisom koji je, kako kažu stručnjaci, nužan žele li predstavnici 180 država postići dogovor.
Dužnosnik Bijele kuće Roger Ballentine kaže da SAD žele ustupke 15 država EU. - Još čekamo - rekao je, dodajući kako pretpostavlja da će se pregovori odsad voditi do kasno u noć.
Margot Wallstrom, glavna dužnosnica za okoliš u Europskoj komisiji kaže kako je napredak spor unatoč dolasku ministara. - To je zabrinjavajuće - rekla je. - Za nekoliko zadnjih dana ostalo nam je previše neriješenih problema, previše pitanja.-
SAD, uz potporu Australije i Kanade, žele da trgovina dobije veliku ulogu u pokušajima čišćenja planeta u skladu s odredbama sporazuma koji je 1997. postignut u Kyotu i koji je odredio koliko se mora smanjiti emisija stakleničkih plinova.
EU, uz potporu većine siromašnih zemalja, kaže kako svaka razvijena zemlja mora znatno smanjiti vlastitu emisiju te da se ne smije potpuno oslanjati na sporazume koji bi bogatim zemljama omogućili otkup smanjenja emisije od drugih zemalja. EU posebno kritizira američki plan da se razvijenim zemljama dopusti da uračunaju količinu ugljičnog dioksida koju upijaju šume, takozvani "odvodi" za ugljik.
Frank Loy, glavni američki pregovarač, rekao je da je prijedlog pragmatično rješenje koje uzima u obzir zabrinutost američkih tvrtki da bi sporazum o klimi mogao utjecati na gospodarski rast.
Znanstvenici kažu da plinovi poput ugljičnoga dioksida, koji nastaje spaljivanjem fosilnih goriva poput nafte, mogu poremetiti vremenske prilike, razinu mora i poljoprivredu te stvoriti uvjete za širenje bolesti poput malarije i denge groznice.
Međutim, mnoge tvrtke i američke naftne kompanije boje se da bi cijena sprečavanja zagrijavanja zemlje mogla jednako štetno utjecati na gospodarski razvoj i posao.
Jan Pronk, predsjedatelj konferencije i nizozemski ministar okoliša, rekao je kako ministri rade u skupinama na četiri pitanja: kako osigurati poštivanje sporazuma, kako financirati ekološki čistu tehnologiju proizvodnje energije u siromašnim zemljama, kako uvesti tržišne mehanizme poput kupnje i prodaje prava na zagađivanje te kako zemljama priznati primjenu prirodnoga sustava za upijanje ugljika kao što su šume.
Pronk je rekao kako će se visoki izaslanici iz svih zemalja sastati u srijedu na večer i pokušati razmotriti situaciju. Izgledi da se do petka postigne sporazum po njegovoj su procjeni 50:50.
Zemlje u razvoju iz takozvane Skupine 77 stale su na stranu EU protiv SAD, rekli su predstavnici izaslanstava. - Postoji očita borba između G77 i EU, koje žele točno zadati granice fleksibilnih mehanizama, i SAD s druge strane koje to ne žele - rekao je predstavnik EU. Predstavnik organizacije "Friends of the Earth", Roger Higman, rekao je da će protokol iz Kyota, bude li prihvaćen američki prijedlog, rezultirati vrlo malim globalnim smanjenjem emisije štetnih plinova.
Deseci osoba uhićeni su u srijedu u Den Haagu nakon što im je zabranjen prosvjed protiv nuklearne energije na marginama svjetske konfrencije o klimatskim promjenama, priopćila je policija.
- Budući da nisu imali dozvolu za prosvjed i nakon što su odbili dobrovoljno prekinuti prosvjed, uhitili smo nekoliko desetaka tih osoba - kazao je glasnogovornik policije.
Prosvjednici, većinom Nizozemci, namjeravali su protiv nuklearne energije prosvjedovati pred nekoliko stranih veleposlanstava u gradu u kojem se od 13. do 24. studenoga održava međunarodna konferencija o klimi. Ministri za zaštitu okoliša iz 180 zemalja trebali bi finalizirati pravila za provođenje protokola iz Kyota o smanjivanju emisije plinova koji uzrokuju efekt staklenika koji zagrijava Zemlju.
