Ministar rada i mirovinskog sustava MirandoMrsić rekao je danas kako je glavni razlog povećanja dobne granice za umirovljenje sa 65 na 67 godina održivost mirovinskog sustava, ali i produženje životne dobi stanovništva te potreba da se na tržištu rada aktiviraju osobe starije životne dobi.
"Konačnim prijedlogom zakona o mirovinskom osiguranju uvodi se institut prijevremene starosne mirovine za dugogodišnje osiguranike, one koji imaju 41 godinu staža i 60 godina života. Oni će od 1. siječnja 2014.odlaziti u mirovinu ali bez umanjenja", rekao je Mrsić prestavljajući zakon u Hrvatskom saboru.
Kada je riječ o penalizaciji ona je, pojasnio je, blaža što je netko bliži 40 godina radnog staža, međutim ako netko odlazi u mirovinu ranije tada je i penalizacija veća.
Oni koji nakon stečaja tvrtke završe na Zavodu za zapošljavanje, a ne zaposle se u roku od dvije godine, moći će otići u prijevremenu mirovinu ako za to imaju uvjete bez penalizacije.
Mrsić je najavio i kako je započet proces evaluacije invalidskih mirovina.
"Novim će se zakonom invalidske mirovine kontrolirati kako u sustav ne bi ušli oni koji tamo ne pripadaju", rekao je.
Na pitanje HDZ-ovog zastupnika Stjepana Milinkovića hoće li, s obzirom na tendenciju ukidanja sve većeg broja poštanskih ureda, poštari nastaviti raznositi mirovine Mrsić je odgovorio kako oni koji su do sada primali mirovine na ruke primat će ih i dalje.
"Ništa se ne mijenja i poštar donosi poštu i mirovine u svako mjesto u Hrvatskoj", rekao je ministar rada dodavši kako umirovljenici zbog toga neće snositi nikakve materijalne troškove.
Od 1. siječnja 2014., najavio je, novi će umirovljenici svoje mirovine primati preko banaka.
Za raspisivanje referenduma - 200.000
potpisa
Dnevni red Hrvatskog sabora jutros je proširen Nacrtom promjena
Ustava koji je uputio Odbor za Ustav, Poslovnik i politički
sustav.
U Nacrtu promjena Ustava zadržan je prijedlog da za raspisivanje referenduma treba skupiti 200.000 potpisa umjesto sadašnjih deset posto od ukupnog broja birača, a ograničavaju se i teme o kojima se može raspisati referendum.
Uvažava se kvota prihvaćenosti referendumskog pitanja pa slijedom toga za uspješnost referenduma o promjeni Ustava, odnosno akata koji se u Hrvatskom saboru donose dvotrećinskom većinom, trebat će se izjasniti više od 50 posto od ukupnog broja birača, za akte koji se donose natpolovičnom većinom 40 posto, a za "obične" zakone 25 posto.
Odbor se suglasio da se Ustavni zakon o provedbi Ustava treba donijeti u roku tri mjeseca nakon izmjena Ustava, a ne šest mjeseci, kako je ranije predloženo. Odlučio je i da odredba o nezastarjevanju teških ubojstava stupa na snagu tek 1. siječnja 2014.
Ranije je prihvaćen prijedlog HDSSB-a da se svugdje u Ustavu gdje se spominje "područna samouprava", riječ područna zamjeni rječju regionalna, te prijedlog SDSS-a i manjinaca da se Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina te ostali ustavni zakoni donose po jednakoj proceduri kao i promjena Ustava, dakle u tri koraka i sa 101 zastupničkim glasom.
Nakon uvrštavanja nacrta ustavnih promjena u dnevni red slijedi saborska rasprava o njima, a potom bi trebale biti izglasane natpolovičnom većinom. Nakon što taj prijedlog objave Narodne novine, Sabor će ponovno raspravljati o njima te u konačnici dvotrećinskom većinom, vjerojatno idućeg petka, promijeniti Ustav.
