U 25-točka dokumenta koji je dostupan ovdje, navode se konkretni koraci koje vlada mora poduzeti kako bi se prebacili s vlasničkog softvera na besplatan softver i(li) alternative otvorenog koda kao što je Linux.
Slobodan softver (free software) je softver koji se može koristiti, kopirati, mjenjati i redistribuirati bez ikakvih ograničenja. Suprotno od slobodnog softvera je vlasnički softver koji nije licenciran pod slobodnom licencom (ili kao javno vlasništvo) te mu izvorni kod nije javno dostupan.
Odluka ruske vlade o slobodnom softveru je odobrena 17. prosinca i odnosi se na sve federalne agencije saveznog proračuna.
Svaka točka dokumenta imenuje određene radnje koje se moraju poduzeti, agenciju koja je odgovorna za provedbu, vremenski okvir za provedbu i očekivani rezultat. Na primjer, točka # 5 upućuje rusko Ministarstvo komunikacija da formira "temeljni paket besplatnih softverskih rješenja za tipične probleme saveznih izvršnih tijela vlasti" , uz očekivani rezultat, a to je besplatan paket softvera koji uključuje operativni sustav, upravljačke programe i aplikacijski softver za poslužitelje.
Primjerice, točka #20 zahtjeva "razvoj planova koje su sastavili pojedini odjeli kako bi se prebacili na korištenje slobodnog softvera, uključujući i planove za prijelaz podređenih institucija koje se financiraju iz proračuna". Završetak projekta predviđen je za treće tromjesečje 2015., a tu je i poziv na "pripremu nacrta pravilnika Vlade Ruske Federacije o usvajanju postupno uvođenog besplatnog softvera za sljedeće razdoblje planiranja".
Rusija se već nekoliko posljednjih godina kreće u smjeru razvoja slobodnog softvera. Godine 2008. ruska vlada je naredila školama da implementiraju slobodan softver na svim svojim računalima. Škole koje sada žele koristiti vlasnički softver morat će za to platiti iz vlastitih džepova.
Danska se u veljači ove godine također odlučila na slobodan softver. Danski državni uredi dokumente će imati u ODF formatu (Open Document Format), a ne više u formatima Microsoft Officea, odlučio je tamošnji parlament. Nakon čak četiri godine žestoke rasprave, parlamentarne stranke odlučile su koristiti Open Document Format u svim razmjenama dokumenata između službenih državnih institucija.
"Moja ambicija je da ćemo u budućnosti komunicirati samo koristeći otvorene standarde", rekao je tom prilikom u danskom parlamentu ministar znanosti Helge Sander.
Podsjetimo, i u Hrvatskoj je nedavno saborska zastupnica SDP-a Marija Lugarić uputila pitanje predsjednici Vlade Jadranki Kosor i ministru Radovanu Fuchusu oko open source programa u tijelima državne uprave.
Naime, Vlada Republike Hrvatske je u srpnju 2006. g. donijela dokument "Odrednice razvitka i uporabe računalnih programa s otvorenim kodom u tijelima državne uprave". Na kraju tog dokumenta se u 10 točaka definiraju odrednice razvitka i uporabe računalnih programa s otvorenim kodom u tijelima državne uprave (politika otvorenog programskog koda).
Smatrate li da bi hrvatska tijela državne uprave trebala prijeći na slobodan softver? Ako da, zašto da; ako ne, zašto ne?
