Što masnije - to bolje. Takav nam je valjda moto. Burgeri, pizze, pekare. Prženo na panceti, punjeno šunkom, omotano pršutom, preliveno vrhnjem. Masno i prženo u dubokom ulju. To volimo. I zato će do 2030. biti milijun pretilih Hrvata.
"Nakon posla slijedi smanjenje stresa, povećanje serotonina i tu kreće to rezanje navečer. Čak i kvalitetnu hranu ako jedemo tik pred spavanje, ona će nas debljati. Nije za sve kriv špek, ali nastavimo li s njim, nećemo daleko dogurati", kaže nutricionistica Irena Švenda.
"Ja sam jeo sve i svašta... Od pekare, pizze, hamburgeri, gluposti... Fast foodovi su svugdje oko nas, tako da jednostavno padaš na iskušenju ", kaže Ivan Krolo, pobjednik 1. sezone Života na vagi.
130 kilograma imao je Ivan kada je došao u život na vagi. U showu je izgubio 45 kilograma. Danas živi potpuno drugačiji život.
"Razumijete, ne možete biti motivirani cijelo vrijeme. Jednostavno je bitno razviti dobru disciplinu i treba biti umjeren u svemu. To je po meni najbitnije. Zdrava prehrana je znate šta, tko ne zna može se vrlo lako informirati", govori Krolo.
Malo je inače discipline u Hrvata. Najdeblji smo u Europi. Zajedno s Maltom, a u top pet su upali još Islanđani, Česi i Mađari.
Ali vratimo se na Hrvate i Hrvatice. Jer 73 posto muškaraca, a 58 posto žena je debelo. A zabrinjavajuće je da se s prekomjernom težinom bori i 35 posto djece.
"Mahunarke su premalo zastupljene u našoj prehrani, a prije 30 godina bili su svakodnevna namirnica. Sad su nam svaki dan na tanjuru životinjske namirnice, crveno meso koje je bogato zasićenim masnim kiselinama. Potpuno smo izokrenuli navike koje su prije bile orijentirane na biljnu prehranu", kaže nutricionistica Švenda.
Loše navike prenijeli smo na djecu, pa smo i na ljestvici debljine među djecom - na visokom sedmom mjestu.
A ne biste vjerovali, prva mjesta drže Talijani, Grci, Španjolci - gotovo 50 posto dječaka s Mediterana je debelo.
Hrvatska će među prvima testirati kolesterol kod prvašića, na sistematskom pregledu. Povišen rezultat ne mora biti povezan samo s težinom. Traže se djeca s genetskom predispozicijom.
"Možemo pretpostaviti da ćemo dijagnosticirati dosta djece koja će biti nositelji te genske mutacije i bit će oboljeli a da to ne znaju i koji bi da se na vrijeme ne otkrije umrli od kardiovaskularnih bolesti daleko daleko prerano", kaže predsjednik Hrvatskog kardiološkog društva Davor Miličić.
U Hrvatskoj su kardiovaskularni problemi itekako česti. A od ukupnog broja Hrvata koji su imali moždani udar, 66 posto muškaraca i 75 posto žena imalo je prekomjernu težinu. Među onima koji imaju povišeni tlak čak 78 posto muškaraca i 74 posto žena je pretilo. Visoki postoci i kod dijabetesa tipa 2 - 79 posto Hrvata i 84 posto Hrvatica je pretilo. I nije samo do prehrane.
"Sve nas to treba zabrinjavati, ali treba znati da je pretilost povezana s prejedanje, brzim životom, ali i emocionalnim čimbenicima zbog kojih često navečer jedemo", govori Švenda.
Poražavajući podaci. Prvaci smo u najgoroj mogućoj disciplini. I zato treba balansirati. I dobro promisliti hoćete li izabrati pohanac punjen šunkom ili ribu i blitvu.
