Kada parovi skupa šeću gradom, sigurno ne razmišljaju o tome da će ona njega u prosjeku nadživjeti za šest godina. Niti se pitaju zašto je tome tako.
"Mislim da možda malo više vode brigu o svom zdravlju, vježbaju, paze na prehranu i tako", misli Josipa koju smo sreli na s dečkom na Trgu bana Jelačića. Dario pak kaže da "muškarci možda znaju raditi neke lude stvari koje ih dovode do nekakvih rizičnih situacija. Možda bi to mogao biti razlog. Zdravi život? Ne bih rekao, mislim da smo tu podjednaki".
U dosadašnjim istraživanjima spominjali su se razni razlozi. Muškarci su, kažu, skloniji rizičnom ponašanju, recimo hodanju između tramvaja. Češće rade i rizične poslove, no ono što je svakako faktor jest što nezdravije žive. Skloniji su alkoholu i drogama, manje se fizičkim aktivnostima bave i nezdravo jedu.
Ovo je jedan od glavnih razloga
Sve to vrijedi i danas, kaže za Direkt Jeannette Gjurić, stručnjakinja za dugovječnost i vlasnica prvog longevity centra u Hrvatskoj. Ali razloga ima još. "Žene će i u budućnosti imati više estrogena nego što imaju muškarci, to je jedan od glavnih razloga. Dakle, žene su što se kaže, hormonalno zaštićene. Tu postoje i neki drugi faktori - recimo, socijalni život, žene su sklonije da imaju kontakte sa svojim prijateljicama, da imaju svoje društvo, muškarci su tu malo drugačije prirode, to se isto pokazalo jako bitnim", ističe doktorica Gjurić.
Da budemo precizni, žene u Hrvatskoj žive 6,3 godine duže od muškaraca, prosjek Europske unije je 5,3 godine. Najveću razlika je u Latviji gdje žene žive čak 10 godina duže, slično je i u susjednoj Litvi gdje žive 9, odnosno Estoniji 8,8 godina duže. Za pola godine manja razlika od Hrvatske je u Sloveniji, u Njemačkoj žene žive 4,8 godina duže, u Italiji četiri, a najmanja razlika je u Nizozemskoj, gdje žene žive samo tri godine duže.
'Žene brinu za stvari'
I baš smo sreli jedan nizozemski par. Suprug Tim kaže "ne znam, moguće je da imaju manje stresa, možda muškarci više rade, rade teže poslove, možda je to razlog", dok supruga Marika misli da su "žene pametnije i mislim da žive zdravije. I brinu se za stvari. Zato mislim da žene žive duže".
O razlozima da je u Nizozemskoj razlika samo tri godine, a u Latviji, Litvi i Estoniji čak 9 ili 10 godina u korist žena, Miroslav Radman, naš najpoznatiji genetičar i molekularni biolog ne želi nagađati, ali jedno sigurno zna, "kad se kaže stogodišnjaci ili stogodišnjak, to je u 80-85 posto slučajeva stogodišnjakinja. To su žene".
Francuzi su negdje oko europskog prosjeka, žene žive pet i pol godina duže. Zašto je to tako, pokušao nam je objasnit par iz Pariza sa zagrebačkog trga. "Muškarci generalno piju puno više od žena. I manje se bave sportom. Sada se mlađi muškarci počinju više time baviti", ispričala nam je Miriam. Njezin suprug Henri dodao je da ne pije, "mislim da muškarci možda žive kraće jer su oženjeni. Možda, ne znam".
Stvar prirodne selekcije?
Humor bi svakako i ženama i muškarcima mogao produžiti život. Ali briga o zdravlju čini se iznad svega. "Muškarci bi definitivno trebali malo pripaziti na svoj lifestyle, kad već nemaju dar estrogena, pa se nadam da bi se onda sve skupa ta statistika popravila", ističe Jeannette Gjurić.
Ipak, sve može biti stvar prirodne selekcije. "Da su majke daleko važnije za preživljavanje djece nego očevi, i zbog toga su majke i bake koje žive duže doprinijele čitavoj liniji koja čini da žene darvinističkom selekcijom žive duže jer su važnije u preživljavanju bebe", zaključuje profesor Radman.
Zato će i dalje na jednog Jožu Manolića i njegove vršnjake dolaziti čak pet stogodišnjakinja.
