Hrvati s mamom i tatom žive do 35 godine i po tome smo europski prvaci. Gotovo 80 posto mlađih od 35 živi s roditeljima. S druge strane, mladih Šveđana s roditeljima ne živi niti 13 posto.
Krenula su tumačenja da je to tako u ovim krajevima, da su djeca više vezana uz roditelje i da smo orijentirani na obitelj, da su krive mame koje razmaze svoju djecu, a posebno sinove koji niti znaju niti prati veš.
Mladi zarađuju 800 eura, a normalno je i dalje se za manje od 400 eura ne može iznajmiti ništa.
"Još se nisam odselio. Mislim, imam stan u kući s roditeljima, ali baš je moj stan", kaže Bernard iz Zagreba.
Ništa lakše nije ni ženama.
"Sada je već stvarno jako teško, sve je skupo, a na Trešnjevci pogotovo. Svaka čast ako si netko uspije kupiti nekretninu", ističe prolaznica Romana.
Prema najnovijim podacima Eurostata, Hrvati u prosjeku ne napuštaju roditeljski dom prije 33,4 godine. Idući su Slovaci sa 30,8 godina pa Grci s otprilike isto godina.
Prosjek Europske unije je 26,4 godine, a kod roditelja ne vole biti Danci, Šveđani i Finci, koji su za odlazak spremni brzo nakon 21. rođendana.
Novinarka Ana Trcol razgovarala je sa stručnjakom o tome zašto u Hrvatskoj čak 78 posto mladih od 18 do 34 godine živi s roditeljima.
"Kada izračunate otprilike kada ljudi napuštaju svoj dom, kada ljudi imaju djecu, u kojoj dobi ili kada su imali djecu prije dva ili tri desetljeća, onda otprilike shvatite da se najčešće ljudi kod nas osamostaljuju blizu onih godina kada im roditelji odlaze u mirovinu. To je vjerojatno vrlo povezano s problemima na stambenom tržištu, gdje su nekretnine domaćem stanovništvu postale jako nedostižne", objašnjava Josip Tica s Ekonomskog fakulteta.
Dakle, nije samo do toga da smo previše razmaženi i da smo se naviknuli na to da nam roditelji svaki dan kuhaju ručak. Stanovi od dvije, tri, ali i sedam, osam tisuća eura po kvadratu jednostavno nisu nešto što si mladi ljudi koji započinju život mogu priuštiti.
Lani je u Zagrebu prosječna cijena prodanih novih stanova iznosila oko 2.580 eura po četvornom metru.
Kupite li po toj cijeni stan od, primjerice, 45 kvadrata, to će vas koštati 116.100 eura. Zatražite li kredit od banke, mjesečno ćete plaćati oko 560 eura idućih 30 godina, što znači da ćete platiti oko 85 i pol tisuća eura kamate. Dodajte na to porez na promet nekretnina i agencijsku proviziju i više niste mladi, a vaš stančić ste ukupno platili 208.566 eura.
A ako ste mislili da ćete uštedjeti iznajmljivanjem stana, razmislite još jednom. Ispod 400 eura mjesečno skoro da ne možete unajmiti ništa.
975, 950 i 800 eura, cijene su mjesečne najamnine u Zagrebu i to za garsonijeru, gdje spavate, odmarate i tuširate se u istoj prostoriji.
To nisu prosječne cijene, ali jasno je da je najam ili kupnja stana preskupa.
"Plaće su rasle, kao što znamo, zbog inflacije, ali cijene i poglavito cijene stanova su rasle puno više. Tako da ta dostupnost, omjer plaća i cijene nekretnina još nepovoljniji za kupce, vjerojatno više nego što je ikada bio. I onda kada tako gledate, sve je teže i teže riješiti stambeno pitanje", dodaje Tica.
Dodamo li tome da već sada svaku treću nekretninu u Hrvatskoj kupuju stranci (koji su već godinama izvan roditeljskog doma), da nam je zemlja puna apartmana i da se vrlo često tom zaradom kupuju stanovi za investicije, zapravo je čudno da s roditeljima ne živimo i duže od 40-e.
