Nema kraja nervozi i čupanju kose u zagrebačkom prometu. Gdje god da krenuli ovih dana, Branimirovom, Savskom ili Gundulićevom - vrlo vjerojatno vas čeka krkljanac.
Kaotičan ne samo ponedjeljkom, ne samo kada ljudi idu ili se vraćaju s posla. Kaos prijeti i onda kada se najmanje nadate, pravila više nema.
Prošlog mjeseca Zagreb se našao na listi 20 najgorih svjetskih gradova po prometnim gužvama. U društvu smo tako jednog Mumbai, Atene i Istanbula. Kod nas su zabilježene čak i veće gužve neko u Barceloni i Berlinu.
Izračunala je to stranica Traffic Index koja je analizirala podatke o gužvama s Google karti. A zašto nam je promet kao u Indiji?
"Broj osobnih automobila u Zagrebu jako raste. To vam je porast od dva do tri posto, to znači da u Zagrebu imamo 10 do 15 tisuća novih automobila, a zagrebačke prometnice to ne mogu podnijeti", kaže dekan Prometnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Marko Šoštarić.
Skrolanje i gužve
Prema procjenama Zagrebom vozi pola milijuna automobila. Još tomu nadodajte one koji dolaze u Zagreb i eto vam problema. A jedan nikad ne dolazi sam.
"Drastično se povećao broj dostavnih vozila, isto tako i broj dostavnih vozila. Svi oni staju tamo gdje im odgovara, oni uključe sva četiri žmigavca. Ako zablokirate jednu traku, pojačali ste gustoću prometa na ove druge dvije trake", kaže glavni urednik Auto, motor i sport magazin Kristijan Tićak.
Za ogromne gužve djelomično su krivi i radovi ali i skrolanje.
"Stalno smo na društvenim mrežama, stalno smo online. Pratite malo paljenje svjetla na semaforu. Traje 4, 5 sekundi dok prvi auto krene. I tako se smanjuje intenzitet prolaska na tom raskršću", kaže Tićak.
Je li metro opcija?
O skrolanju ne moramo zato brinuti kada vas netko drugi vozi. Pitanje je samo hoćete li stići na vrijeme. Jer evo nedavno su se u Dubravi požalili da im autobusna linija 209 zna kasniti i po sat vremena. Dosta rijetko idu i tramvaji.
Prometnu muku mogao bi riješiti i vlak.
"Zagreb ima jako dobru postavljenu željeznicu koja prolazi kroz središte grada. Kroz optimizaciju te željeznice ona bi mogla postati okosnica javnog prijevoza u Zagrebu. Nju bi trebali opsluživati autobusi i tramvaji i to bi moglo dobro funkcionirati", rekao je dekan Prometnog fakulteta.
A možda je i vrijeme za ideju koja se svako toliko pojavljuje zadnjih 50 godina. Metro u Zagrebu. No, čini se kako će prije njega stići čak i robotaksiji.
Kekin: 'Nisu ljudi aute kupovali iz obijesti'
Predsjednička kandidatkinja Ivana Kekin ističe kako je višedesetljetno neulaganje u javni prijevoz Grada Zagreba dovelo do povećanog broja automobila.
"Nisu ljudi kupovali automobile iz obijesti, nego jer se toliko nije ulagalo da je bilo nefunkcionalan. Ova gradska vlast, čime je zapravo izvukla Grad iz bankrota krenula je vrlo aktivno ulagati u javni prijevoz. Mi smo trenutačno u situaciji da se kupuje ili je već naručeno. Nabavlja se sve skupa 80 novih tramvaja, kupilo se 60 autobusa, 75 rabljenih autobusa. Sad ide 65 električnih autobusa. Po prvi put u dvadeset i nešto godina se uopće proširuje tramvajska mreža da veći dio grada bude obuhvaćen javnim prijevozom. Optimizira se promet u smislu tehnološki da bolje štima, rade se veliki cestovni infrastrukturni projekti", poručila je Kekin.
