Utopila se 18-godišnja djevojka u Kruševici kod Slavonskog Šamca. U jednom tjednu u Slavoniji su utapanjem izgubljena dva mlada života.
"Tragedija, tragedija za čitavo selo, a gdje njima u kući" kaže Franjo iz Kruševice.
Ronioci su tijelo 18-godišnjakinje pronašli na dubini od šest metara samo pet metara od obale. Iako mjesto izgleda lijepo, mirno i pitomo, opreza očito nikada dosta.
"Kažu, navodno, da je bila s bratom, šetala, da se okliznula valjda", rekla je Marija iz Slavonskog Šamca.
Nitko ne zna što se dogodilo, kaže Zvonimir iz Kruševice: "Vjerojatno srce, dolje je hladnija voda puno, ne znam".
Iz Hrvatske gorske službe spašavanja objasnili su opasnost od stradavanja u bajerima. Bajeri su jezera nastala građevinskim iskopima koji su često velike dubine pa im se ne vidi dno.
"Ne postoji vidljivost. Ta vidljivost je veliki rizik i zbog te vidljivosti zapravo ljudi često stradavaju", objašnjava pripadnik HGSS-a Josip Diklić.
Prošloga je tjedna kroz flos za čamce u Osijeku u Dravu upalo i utopilo se 4-godišnje dijete. To pokazuje koliko rijeka može biti opasna.
"Rijeke su brze, mutne, hladne, dakle, slaba vidljivost, rijeka nosi sve i svašta i nažalost u rijeci se pojavljuju ti virovi", upozorava Adam Šoltić koordinator Službe spašavanja života na vodi HCK za Slavoniju.
Najvažnije je da osoba zna dobro plivati, a važno je i u vodu ući sigurno, izbjegavajući skakanje. Spasilac Luka Valentić opisao nam je moguće opasnosti kada nema dovoljno opreza.
"Kod skakanja u vodu može biti jako velikih problema, ozljeda vratne kralježnice, skoči se na nepoznatu dubinu i takve stvari su jako opasne", objašnjava Valentić.
U proteklih pet godina u Osječko-baranjskoj županiji utopilo se 11 osoba, a u cijeloj Hrvatskoj godišnje se utopi 90 osoba.
"Najčešće ljudi ulaze vrući u vodu i idu sami plivati", ističe Šoltić.
Tada se mogu naći u najpogubnijim situacijama, a Diklić objašnjava "gubitak tla pod nogama, dubina, ili nekakav srčani udar na primjer uzrokovan hladnoćom vode", a u najvećoj su opasnosti srčani bolesnici i osobe koje imaju probleme s tlakom, ali grčevi u vodi mogu se dogoditi svakome.
Justina Mihaljević, liječnica u timu Hitne medicinske pomoći, dala je savjet kako se ponašati u tom slučaju.
"Treba pokušati ostati miran i možemo uvijek onako leći i plutati dok ti grčevi malo ne popuste, najgore je kad osobu uhvati panika u vodi", a utopljenik je u panici predstavlja i za sebe i za spasioca.
Da treba biti jako pribran i znati gdje se nalazi najbliži rub, ističe Valentić, važno je jer je to najbrži i najsigurniji način za izvući osobu iz vode. Važno je i pozvati Hitnu pomoć, a ako osoba ne daje znakove života treba početi reanimaciju ili barem masažu srca.
"Masaža se izvodi na sredini prsnog koša, treba ići otprilike pet centimetara u dubinu s masažom i nekako pokušati oko sto puta u minuti to napraviti", objašnjava Mihaljević.
Piti vodu i imati na umu da je plivanje u slatkoj teže nego u slanoj vodi. Uz vrlo ljeto na kontinentu treba oprezno tražiti osvježenje.
