Trebamo li i mi povećati kazne za one koji su uzrokovali požar i bi li onda požara bilo manje? Pravo je pitanje nakon što je zadnjih tjedana gorjelo na Čiovu, kod Dubrovnika i Šibenika.
Prošlotjedne stihije koje su poharale južnu regiju Kalabriju, talijanski vatrogasci i policija su, kao i inače, dokumentirali snimkama s lica mjesta. Ali nisu snimali samo plamene jezike uz cestu, ili akcije gašenja.
Titulu heroja odnio je dron - opremljen kamerom visoke rezolucije i opcijom termalnog snimanja, dron je utvrdio toplinsku anomaliju - piromana koji je bježao od požara u nastajanju kroz polje na motoru, čak je u jednom trenutku primijetio dron i pokušao ga pogoditi kamenom. Možda jer mu kao piromanu remeti plan.
"Trebali bi osjećati zadovoljstvo, prije samog postavljanja, za vrijeme i nakon. Mogu imati i ulogu voajera, što znači da vrlo često kad postave požar, da će biti negdje sa strane i promatrati ga", govori Porin Marakić iz Klinike za psihijatriju Vrapče.
Kako se dronovi u nadzoru priobalja ove godine pojačano koriste se i na Jadranu, nije isključeno da bi i kod nas mogli snimiti potpaljivača na djelu.
"Sustav drona koristimo preventivno, kada je indeks od izbijanja požara vrlo velik, na područja za koja je utvrđeno da učestalo izbijaju požari uputit ćemo te dronove. Kako ima dobru rezoluciju, on uslijed leta zasigurno može uočiti i jasno zumirati tko je to tko izaziva požar", objašnjava Joško Grančić, pomoćnik glavnog vatrogasnog zapovjednika za priobalje.
Ipak, snimke uhvaćenih piromana poput ovih iz Italije, hrvatski vatrogasci još nisu objavili. Podaci zasad govore o relativno mirnoj požarnoj sezoni, u odnosu na lani kada je bilo 4445 požara otvorenih prostora, ove ih je godine triput manje - tek 1340. U policiji su do prošlog vikenda kazneno prijavili 32 počinitelja, a prekršajno njih 40, dok je u istom razdoblju lani otkriveno 35 počinitelja kaznenih djela i 254 počinitelja prekršaja. Pritom, stručnjaci naglašavaju da je mali postotak požara izazvan namjerno, a i za takve su rijetko odgovorni piromani.
"Ne mora se raditi o nekom poremećaju ličnosti, mogu ga postaviti zbog neke materijalne koristi, primjerice prenamjena zemljišta ili sličnog, od čega će dobiti neki osobni profit. Ili se može raditi o nekoj vrsti osvete, gdje će oni to napraviti da bi napakostili drugome. Piromani ne razmišljaju o posljedicama, nemaju osjećaja da njihovo djelo može uzrokovati tuđu patnju kao takvu", objašnjava Marakić.
A razmjeri tuđe patnje najbolje su se vidjeli nakon velikog požara u Grebaštici kod Šibenika, kada je vatra u hipu progutala gustu borovu šumu.
"Kao da je Treći svjetski rat izbio, to je bilo nemoguće, ljudi su bježali glavom bez obzira, to je bila ludnica živa", govorio je Slavko Dolenc iz Grebaštice prije dva tjedna.
I tu mnogi mještani vjeruju da požar bio podmetnut, jer je navodno krenuo s istog mjesta kao i drugi požari koji su pogodili Grebašticu posljednjih godina. No, ovdje nije nitko uhićen. Inače, za izazivanje požara prekršajne kazne propisuju dvije do 20 tisuća eura ili 60 dana zatvora. Ako je izazvana opasnost za ljude i imovinu, možete u zatvor od 1 do 5 godina, a u slučaju da se dogode teške ozljede, smrt ili šteta velikih razmjena, kazna je od 3 do 15 godina zatvora.
"Svakako, izazivači požara predstavljaju veliki problem vatrogasnom sustavu, kao i općenito cijeloj zajednici, i te bi kazne mogle biti kudikamo strože", poručuje Grančić.
No, pitanje je bi li strože kazne pomogle.
"Za piromane kao takve je upitno, jer su njihovi motivi potpuno drugačiji pa je teško govoriti bi li manje piromana postavljalo požare, ali ljudi koji imaju nekakvu sekundarnu dobit, ako bi se postrožile novčane ili zatvorske kazne i provodile u djelu, uvjeren sam da bi to imalo utjecaja na smanjenje požara", zaključuje Marakić.
A uz to se može, kao i u Italiji, uvesti zabrana gradnje na opožarenom području, kako bi se eliminirao motiv prenamjene zemljišta.
Bilo strožim nadzorom, bilo drakonskijim kaznama, prostor za radikalnije djelovanje prema izazivačima požara postoji. Jer da bi izrasla šuma kakva je ovog mjeseca u jednom danu izgorjela u Grebaštici trebat će proći desetljeća.