Oluje lome stabla kao čačkalice, vjetar diže krovove, poplave odnose kuće, tuča uništava usjeve i imovinu. Riječ je o novoj europskoj klimi na koju se moramo priviknuti. Od Italije i Slovenije, do Hrvatske, Njemačke i Češke, ništa više nije kao prije.
Nadica iz Zagreba rekla je da prije nije bilo tako naglih promjena temperatura.
"Znalo se: proljeće, ljeto, jesen, zima", dodala je.
I Darko iz Zagreba kazao je da prije nije bilo takvo vrijeme.
"Nije svake godine bilo tako", rekao je jedan prolaznik i dodao da ćemo sad čekati da se vrijeme smiri.
I prije je bilo oluja, grmljavina i kiše, i prije je bilo sušnih razdoblja, ali ona se sada izmjenjuju ekstremno brzo. U Sjevernoj Italiji prije dva mjeseca u biblijskoj poplavi potopljene su cijele regije, prije desetak dana u okolici Milana padala je tuča veličine šake. Jučer su ralice u blizini Venecije usred ljeta čistile led i snijeg.
"Sjever Italije jedini je dio Europe u kojemu je toliko jaka pojava tuče, toliko česta da to nije više neka prirodna varijabilnost, nego stvarno vidimo trend tri puta više tuče nego prije 30 godina i to je stvarno anomalija u svjetskim razmjerima", pojasnio je klimatolog DHMZ-a Ivan Güttler.
Nesreća Italije, Slovenije pa i Hrvatske je da se nalaze u prijelaznoj zoni između kišnog sjevera i suhog juga. Tu su i Alpe pa se trebamo naviknuti na vrlo intenzivne posljedice klimatskih promjena - u sljedećim desetljećima izmjenjivat će se razdoblja intenzivnih kiša, ali i velikih suša. Morat ćemo se naviknuti na nove uvjete života.
"Tu je grozno, a u Prevalama isto. U Prevala je odnijelo kuću", rekla je Branka iz Slovenije i dodala da se takvo što dogodilo prvi put u njezinom životu.
Koliko se klima mijenja najbolja zna Sandro Pucet, čovjek koji lovi i fotografira oluje više od 10 godina. Na jednom videu prikazan je superćelijski oblak iznad Lošinja, a takvi ekstremni prizori nekad nisu bili tako česti u njegovom objektivu.
" Mogu reći, iz vlastitog iskustva, na ovom području da je nekada bilo puno više oluja, ali nisu bilo tako razorne kao zadnje dvije, tri godine. Ona što je bila u petak je imala stvarno jaku razornu moć. Udari vjetra bili su preko 125 kilometara na sat s kišom", kazao je lovac na oluje Pucet.
Posljedice takvih oluja su katastrofalne. U Sloveniji je u ugašeno šest života, u Hrvatskoj je olujni vjetar usmrtio pet osoba, a prije dvije godine tornado koji je poharao Češku također ubio je pet ljudi. Iste godine u katastrofalnim poplavama u Njemačkoj stradalo je gotovo 200 ljudi. Klima u Europi sve više podsjeća na suptropsku pa čak tropsku, tome se treba prilagoditi i iz sigurnosnih razloga.
Klimatolog Güttler kazao je da se povećavaju učestalost i intenzitet klimatskih promjena.
"Ono što ćemo morati puno strože, planirati bolju gradnju i kvalitetniju na kontinentu. Dovoljno je da se jedanput u 10 godina dogodi takva oluja pa da imamo značajne štete i trebamo mjesece pa i godine da ih sanira", dodao je.
Jedne godine intenzivne suše, vrućine i požari. Druge oluje, poplave, led i kiša, umjerena kontinentalna pa i mediteranska klima više nije onako predvidljiva kao što bi željeli. Život nam se temeljito mijenja, srećom napreduje i klimatologija, na nama je da se barem na vrijeme prilagodimo.
POGLEDAJTE VIDEO: 'Kada stiže glavnina vodenog vala u Virovitičko-podravsku županiju? 'Pripremamo se zadnja dva dana''
