Čisti, pere i kuha i to za 500 učenika i 50 profesora. Profesionalni je kuhar s 30-godina radnog staža. Na kraju mjeseca za svoj trud i rad dobit će ni manje ni više nego – 5400 kuna odnosno 720 eura.
"Naporno je jako s tim da je moje radno vrijeme završilo odavno, ali moram još barem sat i pol odraditi da sve očistim i sredim da bi bilo to u higijenskim uvjetima da mogu raditi", govori nam Dragan Leko, kuhar u Osnovnoj školi u Zagrebu.
Prekovremeni rad mu, kako to obično biva u Hrvatskoj, nije plaćen. U ovom je poslu zbog ljubavi prema djeci i kuhanju, no od plaće ne može živjeti pa svaki vikend radi dodatne poslove. Konobari, dostavlja, radi na svadbama..
"Moram raditi vikende, jednostavno moram. I onda kad dođem u ponedjeljak tu moram biti tu fit jer tu su djeca. Moram tu biti jako spreman fizički i psihički da to sve izguram. I ako nastavim ovim tempom raditi – pitanje je hoću li izdržati", dodaje Leko.
U ništa boljem položaju nije ni preko 40 tisuća medicinskih sestara. Rade težak posao, brinu se o bolesnima i na prvoj su crni zdravstvenog sustava. Sve to za nikakve novce.
"Ako osigurate dobro radno okruženje i dobru plaću, medicinske sestre ostati. Nije u redu da zdravstveni sustav počiva na entuzijazmu zdravstvenih djelatnika. Mi moramo imati strateška rješenja, strateške planove", kazuje Adriano Friganović, predsjednik Hrvatskog nacionalnog saveza sestrinstva.
A nemamo ih, objašnjava nam ekonomski analitičar Damir Novotny. Javni sektor u Hrvatskoj miljama je daleko od modernih tržišnih mehanizama pa su neka zanimanja podcijenjena, a druga precijenjena. Takve su i plaće bez obzira na uvjete, obrazovanje pa čak i potražnju na tržištu rada.
"U Hrvatskoj su ti odnosi poremećeni jer se godinama pa možda i desetljećima su tržište rada i visokoobrazovni sustav bili potpuno odvojeni, nisu jednostavno bili koordinirani", govori Novotny.
Prosječna neto plaća u Hrvatskoj je 998 EURA. Medicinske sestre za kojima je velika potražnja bez dodataka primaju 750 eura, kuharice i kuhari u školama, za kojima je također velika potražnja - 720 eura, dok djelatnici Čistoće nakon povećanja plaća s dodacima imaju 836 eura.
"Ovaj slučaj s gradskom čistoćom će gotovo sigurno biti paradigmatski, otvorit će Pandorinu kutiju potpuno novog načina i pristupa određivanja cijena rada na tržištu rada", dodaje Novotny.
Jer zašto bi itko htio biti medicinska sestra ili kuhar u školi, ako je u DM-u prosječna plaća 1460 eura, a u McDonald'su početna 930 eura.
Posao pečenja burgera u McDonald'su čini se ipak lakšim od brige o bolesnicima u bolnicama. Plaća je veća pa što svi to ne bi radili. Idemo se i mi prijaviti.
I Draganu bi se više isplatilo okretati burgere nego kuhati za 500 učenika. Ali on je posao odabrao zbog ljubavi, šteta što ljubav ne plaća račune.
