Nije vozio prebrzo, s automobilom je sve bilo u redu, sve je bio splet nesretnih okolnosti. Prvi put otkad je prošli tjedan u Zagorju poginuo irski reli vozač Craig Breen - oglasili su se njegovi kolege iz Hyundaija.
Održali su press konferenciju u Zagrebu, na kojoj su ispričali da su nakon duge rasprave odlučili da Breenov auto ide u mirovinu i da se više neće natjecati. Auto će do kraja turnira biti izložen u servisnom parku Hyundaija, uz citat Craiga Breena "ne zaboravite uživati, morate se zabavljati, život je prekratak". U njegovu čast Zagrebom su se danas provozali njegovi kolege vozači. Sve se događa dan prije početka relija, koji kreće ceremonijalnim startom kod zagrebačkih fontana.
Veliki sportski spektakl koji je lani pratilo nevjerojatnih 88 milijuna ljudi dljem svijeta počinje sutra, a najzaslužniji što najbolji svjetski reli vozači već tri godine jure hrvatskim cestama je predsjednik organizacijskog odbora, Daniel Šaškin.
Smrt vozača na reliju nije se dogodila više od 34 godine, i onda u Zagorju prošli tjedan zapravo vrlo bizarna nesreća.
"Dobro ste rekli, možda najbizarnija nesreća u povijeti WRC-a. Ali po riječima Breena, sport je okrutan, često prekrasan i okrutan. Takav je i život i iskoristimo ono vrijeme što nam je dano na ovoj zemlji. Nikad ne znamo kad ćemo otići, ali hajmo napraviti nešto i ostaviti iza sebe"
I na stranici Svjetskog prvenstva u reliju postoji podatak da se zahvaljujući lanjskom izdanju 100 milijuna eura slilo u hrvatsko gospodarstvo?
"Je, po podacima, istraživanju Ekonomskog fakulteta na čelu s profesorom Kesarom izračunato da je to novac koji novac nažalost nismo zaradili nego novac koji je potrošen. Svi ti gledatelji koji su došli da bi jeli, spavali, putovali, kretali se. To je ta nekakva ukupna brojka. Imamo podatak da je samo 12 milijuna eura od PDV-a ušlo u državni proračun. Definitivno se utrka isplati, 240 milijuna eura vrijednost medijske promocije u svijetu. Direktno 12 puta se državi isplatilo što je uložila 12 milijuna eura u ovaj projekt, a što se tiče promocije puno puno više"
Nisam sigurna da su ljudi svjesni koliko je taj događaj velik i koliko je ljudi stiglo u Zagreb zbog toga.
"Mi još uvijek nemamo sve podatke, ali znamo da je Zagreb pun. Doduše, kolege iz hrvanja imaju jako puno ljudi u gradu. Ali, Zagreb je bio pun i prošle godine. U Karlovačkoj i Zagrebačkoj županiji nema više mjesta. Imamo informaciju da se susjedna Slovenija čak puni zahvaljujući nama. Ljudi spavaju od Rijeke do dolje. Utrka je do Platka, rastegnuli smo koliko smo mogli da ne bi stvarali gužve i čepove i probleme"
Znači li to da će biti više gledatelja i novca nego lani?
"Mi se nadamo da će brojke rasti. Lani su 9.4. relaksirane korona-mjere, počeo je rat u Ukrajini. Stranci koji su dolazili iz daljnjih destinacija jer je za njih bio rat u Europi. Dosad nas nije mazilo. Prva godina korona, pa smrt partnera gospodina Bandića, baš nas ne mazi"
Niste baš zadovoljni sa svim, ni sa servisnim parkom. Zovete ga Černobil, da tako ne izgleda nigdje drugdje, možda jedino u Keniji?
"To ga moji dečki tako zovu. Nažalost, lokacija je fenomenalna, u centru grada, stvarno je odličan prostor. Međutim, podloga je šodrana. Kad je kiša je blato, kad je suho je prah. To je veliki problem, to nije razina svjetskog prvenstva. Naš direktor, moji ljudi su ustvari, malo nas ima, puno radimo, malo pucaju pa je izjava bila možda malo gruba, ali činjenica je da se tu nešto treba poduzeti. Imamo prijetnje od Svjetske automobilističke organizacije da to dalje ne može tako"
Tko Vas je iznevjerio?
"Pa mi se nadamo nekim razgovorima s Velesajmom i Gradom da bi to mogli asfaltirati, postaviti neku drugu podlogu jer vjerujemo da bi to njima bilo isplativo i za neke druge projekte - ne samo za nas. Nevjerojatno je da Zagreb nema jedan prostor koji je čist, bez prepreka koji ima 30-40 tisuća kvadrata. Tražimo rezervnu varijantu, možda bivša Maršalka, vojarna Croatia bi mogla biti druga solucija. Treća solucija je otići iz Zagreba što vjerujem da nitko ne bi htio. Ni mi ni Zagreb. Posebno jer imamo odličnu potporu turističke zajednice Grada Zagreba, Vlade i HTZ-a bez kojih ovoga ne bi bilo. Postoje neke stvari koje moramo zadovoljiti da bi ovo ostalo kod nas. Zbilja apeliramo na nadležne da nas barem saslušaju, da vidimo što se tu može napraviti jer bi ovo bila šteta izgubiti"
