Advent je za mnoge najljepše, ali i najrastrošnije doba godine. I to svake godine, bez obzira na cijene. Jednima nije problem naručiti fritule za 11 eura, drugima jest problem uzeti drugo kuhano vino koje košta 3,5 eura. Iako je ovo blagdansko vrijeme kada se ljudi opuste i troše više nego inače, većina je svjesna svojih financijskih ograničenja.
"Jednu do dvije stvari probamo, i to je to. Malo je skupo, da, ali je i doživljaj", rekla nam je Mia iz Jastrebarskog, dok Josipa iz Pakraca kaže da su štedjeli kako bi došli na Advent, a i ponovno će nakon što blagdani prođu. Ako paze domaći, neće paziti gosti. "Potrošačke nacije dolaze, ima svega, od Engleza do Nijemaca, nisam primijetio da tako puno gledaju cijenu kao mi", kaže Ivan Rak, chef na "Fuliranju".
Možemo su priuštiti manje od Europljana
Da si možemo priuštiti manje nego većina Europljana govore i podaci. Kad je u pitanju kupovna moć Irska je, čak 112 posto iznad prosjeka Europske unije, Austrija je 23 posto u plusu, Njemačka 15 posto, iznad prosjeka je 10 članica. Slovenija je 9 posto ispod EU prosjeka, a Hrvatska čak 24 posto, gore su samo Slovačka, Grčka i Bugarska.
"Naši su ljudi skloni potrošiti i skloni su trošiti objektivno više nego što bi to sebi mogli priuštiti. Brojni su primjeri za to, Advent je jedan od tih", tumači ekonomski analitičar Damir Novotny.
OK, u superizbornoj godini neki su dobili superpredizborno povećanje plaće, naravno to su zaposleni u javnom sektoru, zbog čega je Hrvatska u drugom kvartalu godine imala najveći rast plaća u Uniji. I sada se prosječna plaća u javnom sektoru popela na 1.682 eura, u privatnom je prosjek 1.315 eura.
Plaće se približile slovenskim
A po izdvajanju za plaće iz BDP-a, Hrvatska je sada u europskom vrhu, tik iza Danske. "Hrvatske prosječne plaće su se približile prosječnim plaćama u Sloveniji, iako je slovenska ekonomija 30 posto produktivnija od hrvatske ekonomije. To je politička odluka", zaključuje Novotny.
Ali i unatoč tom povijesnom povećanju, plaće u Hrvatskoj i dalje debelo kaskaju za njemačkima. Recimo, medicinska sestra tamo će prosječno zaraditi više od 2.700 eura, kod nas niti pola toga iznosa, 1300. Liječnik u Njemačkoj ima preko pet i pol tisuća eura, u Hrvatskoj dvije i pol tisuće.
Kod učitelja je razlika još veća, 4.600 u prosjeku zarađuju njemački profesori, kod nas niti trećinu tog iznosa. A razlike su i kod privatnika, zaposleni u ugostiteljstvu prosječno zarade 2.330 u Njemačkoj, kod nas 1.400, oni u prodaji rade za 2.600, u Hrvatskoj za 1.100.
Posjetitelji Adventa tako su većinom svjesni da im se kupovna moć nije poboljšala, ali neki se šale da su blagdani natjerali sve da zaborave kako nemaju novaca. Pa će tako još par tjedana ovako, a onda nakon Nove godine godine nestaje čarolije, slijedi otrežnjenje.
