Kako će biti za 50 godina? Hoće li u Hrvatskoj biti ekstremnih plus 50, hoće li voda biti dostupna samo bogatima, a Dioklecijanova palača pod vodom zbog dizanja razine mora? Ili ćemo imati normalne temperature, na zgradama ćemo saditi organsko povrće, a fosilna goriva više neće postojati?
Hrvatski znanstvenici stručnjaci i umjetnici izradili su tri scenarija za hrvatsku budućnost. Jedan je pesimističan, drugi optimističan, a treći realističan. A filmove koji tu budućnost predviđaju možete pogledati u Paviljonu budućnosti ispred Mimare. Prema pesimističnom scenariju za 50 godina bit će nas manje od tri milijuna, u gradovima će živjeti samo najsiromašniji, neće biti javnog zdravstva ni školstva, A sportski objekti će postati starački domovi. Prema optimističnom, bit će nas više od pet milijuna, živjet ćemo 100 godina, dosadne poslove će obavljati roboti, Lika i Gorski kotar će biti epicentar turizma, a za zdravstvene tegobe pripisivat će terapija kulturom.
Jedan od znanstvenika koji je iznio svoja predviđanja o Hrvatskoj za 50 godina, astronom Korado Korlević gostovao je u RTL Direktu.
Vi ste onda generalno pesimist ili optimist?
Jedan u sredini. Sve budućnosti su moguće i ne postoji jedna budućnost. Kad idemo gledati koje su u budućnosti moguće, svaki tjedan morati mijenjati prognozu jer se stvari mijenjaju jako brzo.
U realističnom scenariju kaže se da će se razina Jadranskog mora podići za 30 centimetara i da će neki gradovi nalikovati na Veneciju… To je stvarnost?
Tu idemo na ono što je sigurno. Demografska slika Hrvatske i broj djece - znamo da je to znanost i to su brojevi koje možemo predvidjeti. Znamo da se more prošle godine dignulo sedam milimetara, ove godine očekujemo jedan centimetar, normalno zbog otapanja ledenjaka. Onaj dio koji očekujemo da će ciklone i anticiklone biti dublje i da ćemo imati veće dizanje mora. Odgovor je da, nekoliko gradova na Jadranu će već ove zime imati ulazak more u grad - to su Rijeka, Starigrad, Vela Luka, vjerojatno Novigrad i Rovinj u Istri.
Sjeverni Jadran kao Venecija
Kad govorimo o prognozi dugoj za 50 godina, koji gradovi će imati najviše problema?
Sjeverni Jadran je najkritičniji u cijeloj priči, to je pandan Venecije. Sve što smo slušali nekad o Veneciji, to slijedi svim gradovima u sjevernom Jadranu jer je tamo nabijanje mora najveće i najviše su plime i oseke. To ne možemo spriječiti.
Kad su u pitanju vremenske prilike: hoćemo li se kuhati na plus 50? Je li to realno?
Da, ali ne stalno. To će biti oni vrhovi u ljeti ili ako se dogodi ona kupola anticiklonska pa da zagrije unutra jako. Možemo se čak i buniti, ali sjeverna Afrika je problem, jug Italije, Grčka. Postoje oni koji će enormno gore proći nego mi.
Što to znači, ako ćemo mi imati plus 50, kod njih će biti plus 60?
Ma nije toliki skok nego će kod njih duže trajati. Migracije prema sjeveru su sigurne.
Možemo očekivati da nam dolaze migranti koji bježe od nesnosne vrućine?
U pitanju je život i smrt kod njih, oni moraju ići na sjever.
U ovim se scenarijima spominje da ćemo se seliti s obale u unutrašnjost. To je izvjesno?
Ne mora biti tako. Bilo bi krivo reći da se neće moći živjeti na obali. Imat ćemo klimu recimo onoga što je Haifa u Izraelu. Tamo se super živi. Jest da imaš banane u vrtu i da je malo drugačija situacija s količinom vode, ali ovo je nešto što tehnologija može riješiti. Problem Afrike i nekih dijelova Indije se ne da riješiti.
Banane u vrtovima i crne udovice u Zagrebu
Znači li to da ćemo i mi imati banane u vrtovima?
Je, samo što to nije neki veliki happiness ako imaš sve one druge probleme u tom paketu. A to su tropske bolesti, sve ono što dolazi s bananama. Uz njih ćeš u Zagrebu imati pauka crne udovice kojeg sada nema.
Znači imat ćemo razne mane i blagodati tropske?
Imamo dva modela, ustvari ne znamo koji ćemo tip tropski imati. Spomenuo sam Haifu i polupustinjsku klimu tamo. Može se dogoditi da ćemo imati nešto drugo, da će to biti kao Kostarika. Jako puna padalina i tropska klima. Ne znamo što će se dogoditi i hoće li se ugasiti Golfska struja.
U jednom od ovih scenarija kaže se da će odumrijeti zimski sportovi jer neće više biti zime.
Nije istina. U Dubaiju imamo dvorane hlađene gdje se to komotno može raditi. Imaju već unutrašnja skijališta tako da nije to nikakav problem.
A snijeg nije baš vjerojatan u budućnosti?
Bit će na polovima. U Hrvatskoj je bila ideja da se na najnižoj planini radi skijalište. To je morska Hrvatska, ideja…
Dosta se spominje voda kao luksuz. Je li dobro predviđanje da će voda biti rezervirana za najbogatije?
To je mit. Voda naravno da je bogatstvo, ali smo u međuvremenu razvijali tehnologije za filtriranje vode. Mi praktički svaku vodu možemo isfiltrirati da je pitka. Je li užitak imati vodu kojoj znaš porijeklo i da prije 2 sata nije bila baš takva, to je druga priča. Voda je tehnološki problem koji je lako rješiv.
Ranije ste i sami spomenuli demografiju. Jeste li skloniji misliti da će nas biti manje od tri milijuna ili gotovo šest milijuna?
I jedno i drugo je moguće. Ovo nije samo pitanje imigracije nego i pametne politike pronatalitetske da se Hrvati odlučuju razmnožiti. Ali to mora odraditi vlast ili tih pet posto lidera koji bi trebali voditi državu i osmisliti. Djeca su sigurno i 100 posto budućnost, ako želimo uložiti u budućnost, moramo uložiti tamo.
Roboti kao pomoć u kući i psihološka pomoć
Međutim, vjerojatno je da u tom smislu nećemo biti homogeni, da će nam dolaziti veliki broj stranaca?
To ne možemo izbjeći. Mi smo na takvom mjestu na Zemlji da to zovemo prokletstvo položajne rente. Možemo samo zaraditi samo prodajom teritorija i živjeti jednu ili dvije generacije dobro da rasprodamo svu djedovinu. To smo i počeli raditi i tu će doći naravno stranci. Ako imaš za birati sivo nebo i gotovo smeđe more Hamburga, i plavo more i plavo nebo Jadrana, naprosto ti je svejedno jer si umirovljenik pa ti je bolje doći ovamo.
Vidjela sam da ste puno puna najavljivali da nas čeka najdulje desetljeće, da nam slijedi kaos, kulturni kolaps?
Kulturni kolaps imamo već odavno, već 30 godina. Pogledajmo kako izgleda politički diskurs. Ovo danas je cirkus. strašno za slušati.
U Hrvatskoj?
Nama fali samo konj u Saboru da budemo kao Zapadno rimsko carstvo i Rimljani. Mi smo onu dekadentnu fazu lijepo zagrizli. Onaj dio koji ne možemo sada riješiti na brzinu je da se shvati kakva će biti budućnost Hrvatske ili ovog dijela svijeta. Ovisi koliko ćemo biti sposobni i dobri ljudi. Nije pitanje obrazovanja. To se rješava danas jako jednostavno i to rješavaju računala. Odgoj je problem, odgojiti dobre ljude. Ono što smo imali nekad, i po čemu je to cijelo područje bilo poznato, je da su tamo radišni i dobri ljudi na koje se može računati i koji preuzimaju odgovornost. To trebamo vratiti i budućnost je naša.
A roboti i umjetna inteligencija. BOjimo li se toga ili se veselimo?
To nije ista priča. Roboti su netko tko je morao odraditi posao koji se ne da raditi i za koji nemamo ljudi, i mi kao posebno staro stanovništvo ćemo morati imati kućne pomoćnike. I to nećemo moći ljudske pomoćnike jer su preskupi. Ovisimo o razvoju robota.
Biste li vi doma imali pomoćnika robota?
Ako budem zatrebao i ako budem mogao platiti. Nije da te robote netko poklanja, dođeš i HZZO ti da dva. Treba vidjeti koliko će se uspjeti spustiti cijena. I nisu samo pomoć u kući, bit će i psihološka pomoć, netko s kim ćeš moći razgovarati. To je jako važno kod starog stanovništva.
