Dok po površini Ukrajine već tri godine padaju bombe, počinje bitka za ukrajinska bogatstva u dubini zemlje. U tome je glavnu ulogu preuzela Amerika.
Sporazum o mineralima između Ukrajine i SAD-a trebao bi Amerikancima omogućiti pristup ukrajinskim vrijednim resursima u zamjenu za nastavak vojne pomoći. No, pitanje je koja to rudna bogatstva Ukrajina uopće ima i kako bi ih se u ratom razorenoj zemlji uopće moglo eksploatirati. Za Donalda Trumpa, očekivano, sumnje nema. "Uspjeli smo postići dogovor u kojem ćemo dobiti svoj novac natrag, a dobit ćemo i mnogo novca u budućnosti", rekao je jutros na početku prve sjednice njegova kabineta.
Ajmo ipak malo zastati i pogledati kako stoje stvari s ukrajinskim rudnicima i mineralnim rezervama. Posljednji podaci koji se mahom odnose na vrijeme prije ne samo rata nego i pandemije, pokazuju da dominiraju rudnici ugljena, od kojih je dobar dio, odnosno većina, u Donbasu, na području koje kontrolira ruska vojska. Što se vrijednih minerala tiče, stručnjaci za početak ističu da od pronađene sirovine do eksploatacije iz rudnika može proći 10 do 15 godina. "Ukrajina ima oko 20 tisuća lokacija gdje imamo pojave mineralne sirovine različitog tipa, a od toga se na nešto manje od 150 lokacija eksploatiralo. Kažem u prošlom vremenu, eksploatiralo, zato što su sada rudarske operacije na minimumu", objašnjava Sibila Borojević Šoštarić, profesorica na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu u Zagrebu.
Litij, titan, mangan, grafit...
Svejedno se u svim vijestima u sporazumu o mineralima spominju ogromne ukrajinske zalihe, recimo litija, da možda imaju 10 posto svjetskih rezervi, govori se o 40 milijardi dolara vrijednosti metala kojeg se koristi u proizvodnji baterija za električna vozila. Tu je onda titan, Ukrajina je prije rata imala 7 posto svjetske proizvodnje metala koji se koristi od proizvodnje aviona do nuklearnih elektrana. Po proizvodnji mangana Ukrajina je bila druga u svijetu, njega se koristi u raznim alatima i strojevima, a ne zaboravimo ni grafit, Ukrajina je imala petinu svjetske proizvodnje ključne komponente nuklearnih elektrana i baterije za električna vozila. A tu su onda i zalihe rijetkih zemnih elemenata, potrebnih za nove tehnologije.
"Najegzotičniji materijali trebaju za najrazvijenije tehnologije, a to su vam, recimo, za satelite, za radare, komunikacije, kamere, dronove i takve stvari, i naravno da je to svakoj zemlji važan resurs", ističe Tomislav Suligoj, profesor na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu. No, već se spominje da bi tvrdnje o zalihama rijetkih zemnih metala u Ukrajini mogle biti mit. Jer, priču o njima su, kako piše Bloomberg, pokrenuli sami Ukrajinci kako bi pronašli način za suradnju s Trumpom i u tome su uspjeli. Trump se zakačio, rekao da želi 500 milijardi dolara u rijetkim zemnim metalima za što bi, prema stručnjacima, trebalo 150 godina eksploatacije. "Trump ima znatno veće mineralne resurse i u Kanadi, odmah preko puta. Kanada je izuzetno bogata mineralnim resursima, svim ovim istim kakve ima i Ukrajina, samo ih ima znatno više. Kanada je, zajedno s Australijom i Kinom, zemlja koja proizvodi najviše resursa", tumači Sibila Borojević Šoštarić.
I tu se možda nalazi i dio razlog što je Trump spominjao pripojenje Kanade, kao i Grenlanda, koji ima najviše novih nalazišta mineralnih sirovina. A sporazum s Ukrajinom ima veze i s otporom Kini, gdje se crpi i obrađuje 90 posto rijetkih metala. "Kinezi imaju isto jako puno rudnika i veliki su izvor tih minerala potrebnih za proizvodnju čipova, a na ovaj način bi Amerika imala alternativni izvor", pretpostavlja Tomislav Suligoj.
A možda je sve još jedan Trumpov blef, iako dovoljan da se pred američkom ambasadom u Kijevu prosvjeduje. "Nije u redu ucjenjivati zemlju u ratu i tjerati je na bilo kakav posao koji joj nije ekonomski koristan", izjavila je jedna od prosvjednica Marina Timčenko.
Možda ćemo biti pametniji u petak kad Volodimir Zelenski u Bijeloj kući potpiše sporazum.
