Možete li zamisliti da s druge strane željezničke pruge koja prolazi centrom Zagreba, na mjestu gdje su sada dječji park, parking, ali i kompletna šikara, za nekoliko godina bude nova cesta s čak četiri automobilske trake? Baš to je najavljeno kao jedno od rješenja za prometno rasterećenje centra grada.
Za novu Šarengradsku ulicu do jučer nismo čuli, a išla bi od Vukovarske skroz do Jadranskog mosta i trebala bi, vjeruju u Gradu, sasvim promijeniti prometnu sliku centra. Građani koji tu žive po običaju su podijeljeni. Na Gagarinovu prilazu koji prolazi ispod željezničke pruge, Jura nam kaže da je ludost da tamo prolazi cesta, dok Marija kaže da bi "to sigurno rasteretilo Savsku, jer kad idem autom u nju se ne usudim ikad ići u Savsku kolika je užasna gužva, ali bitno je da ima i za pješake i bicikliste".
Bit će, kaže za Direkt zamjenik gradonačelnika. Projekt rasterećenja Savske najavljuje se desetljećima, oni sada vjeruju da radovi kreću tijekom 2026. "Promet i prema gradu i od grada tako bi bio puno brži i protočniji, a Savska ulica će biti primarno za tramvajski, biciklistički i taksi promet."
Iduća revolucija slijedi nešto južnije, uz rijeku Savu preko koje bi trebala ići čak dva nova mosta. Za četiri godine trebali bismo dobiti novi zapadni jarunski most koji bi imao po tri trake sa svake strane, tramvajsku prugu, biciklističke i pješačke staze. Iako, početak gradnje tog mosta još nije ni najavljen. Uz njega, trebali bismo dobiti i novi pješački most, koji bi povezivao Jarun s dvoranom Arena.
Veliki projekt na istoku Novog Zagreba ne bismo trebali čekati toliko dugo kao mostove. Najskoriji radovi, već idućeg tjedna, trebali bi početi na Sarajevskoj cesti, gdje će se graditi po tri trake u svakom smjeru, tramvajska pruga između koja će ići do Ranžirnog kolodvora i, naravno, biciklističke i pješačke staze. Već postoje i oznake, one crvene zastavice, gdje se vidi koliko će široka nova cesta biti.
Ali, baš na ovom mjestu stanari Dugava se bune jer će im toliko široka cesta, kažu, štošta oduzeti. "Ostajemo bez barem tri četvrtine parkirališta pred zgradom, zato što će se premjestiti autobusna stanica na taj dio parkirališta. Ostajemo bez drveća", kaže nam Neven Batušić iz Dugava.
"Uvijek se nešto gubi, ali jako puno se dobiva. Ja bih rekao da se u ovom slučaju puno više dobiva nego što se gubi. Dobivamo novi južni, odnosno jugoistočni ulaz u grad koji je opet u punom profilu opremljen i kolnim i biciklističkim i pješačkim stazama", odgovara zamjenik gradonačelnika.
Ali, da ne bi bilo zabune, sve te silne nove kolne trake ne znači da se predviđa intenziviranje prometa u centru grada. Baš suprotno. Dio prometne strategije je i gradnja javnih garaža. Jedna bi se trebala graditi na igralištu kraj Klaićeve ulice, imat će tri etaže, ukupno 800 parkirnih mjesta, početak gradnje planiran je za 2026. Još 350 parkirnih mjesta bit će u sklopu društveno-kulturnog centra Paromlin gdje je gradnja već krenula, planira se garaža i na Trgu Franje Tuđmana, a i s novim maksimirskim stadionom idu dvije garaže s još tisuću mjesta. Sve to trebalo bi demotivirati vozače da idu s autima u centar grada.
"U Zagrebu ima 780 tisuća stanovnika, a 430 tisuća osobnih vozila, to je više od jednog automobila na dva stanovnika. To je prostorno neodrživo. Ove ulice to ne mogu apsorbirati. Ljudi moraju promijeniti svoje navike i moramo se odmaknuti od paradigme autocentričnog grada", zaključuje Luka Korlaet.
Ceste, mostovi i garaže očito će biti važan adut aktualne vlasti na izborima dogodine. Doduše, neće se rezati vrpce, ali bi se baš na proljeće mogla zabiti i neka prva lopata.
