Prirez odlazi u povijest, a porez na dohodak u nebo. Izmjene dolaze prvog siječnja, a Zagrepčani već sad sumnjaju u njihov efekt. U novoj poreznoj matematici boje se da će ostati kratkih rukava.
"Ne nadam se ničemu. Mislim da plaće neće puno rasti. Skeptična sam", ističe Mirna iz Zagreba.
Nekima je za sada premalo informacija.
"Ne znam, nisam sasvim upućen", kaže Vid.
Država gradovima uzima prirez, što znači da Zagreb ostaje bez 200 milijuna eura. Rupu će u gradu djelomično namiriti uvođenjem maksimalne stope poreza na dohodak, no, to, tvrde, neće negativno utjecati na budžet građana.
"Plaće će se povećati za nekoga desetak eura, za nekog nekoliko eura, za nekog dvadesetak eura ili više. Ponavljam, stvar je potpuno individualizirana, ovisno koliko članova obitelji imati. Ponavljam još jednom, plaće će se ipak povećati svima", objašnjava Damir Bakić iz Možemo!
No, to nije rezultat koji je dobila porezna stručnjakinja Anja Božina koja je za Direkt napravila svoj izračun.
Na primjeru bruto plaće od 1290 eura u Zagrebu situacija je ovakva: ukidanjem prireza od 18 posto, plaća bi po staroj stopi poreza na dohodak od 20 posto bila 931,78 eura. Povećanjem poreza na dohodak na maksimalnih 23,60 posto građani će dobiti 921,18 eura. Kad se sve zbroji, neki će dobiti 10 eura manje.
"Nama zapravo ispada da će se plaća smanjiti u odnosu na 2023. godinu za desetak eura. S time da kada bi stopa poreza na dohodak ostala jednaka kao što je bila 2023., znači da se ona ne povećava, tu bi profitirali samo s nekakvih 6 eura", objašnjava Božina s Veleučilišta RRiF.
Teško je dati točan izračun jer na plaću utječu i drugi faktori poput djece i članova kućanstva. Sigurno je tek da se u sklopu reforme diže osobni odbitak i prag za primjenu više porezne stope. Od svega bi najveće koristi trebali imati oni s najmanjim primanjima.
"Niska plaća, kada pričamo o 700 eura, sada dolazi do nekakve male porezne osnovice, gdje možemo pričati o povećanju od 40-ak eura. Za sada će najviše profitirati oni s najmanjim plaćama u Zagrebu", dodaje Božina.
Najlošije plaćeni dobit će najviše i to je svakako pravedno, ali daleko je to od velikog povećanja plaća koje je ministra financija najavio pri objavi reforme. On pak lopticu prebacuje na lokalne vlasti i poručuje da država ukida prirez i sufinancira doprinose, a da je ostalo na gradovima.
"Vjerujem da će dobar dio gradonačelnika smanjiti porezno opterećenje, odnosno da će ukidanjem prireza odlučiti nekompenzirati ili barem ne u potpunosti ono što gube u smislu prihoda lokalne samouprave ukidanjem prireza", komentira ministar financija Marko Primorac.
No, kako s takvom proračunskom rupom servisirati grad, odgovaraju u Zagrebu. Manjak neće nadomjestiti povećanjem cijena komunalija ili karata ZET-a, već preraspodjelom. Ukinuti prirez nadomještaju povećanjem poreza, a to čak kolokvijalno zovu vraćanjem prireza.
"Sve će cijene ostati iste. Upravo zato i samo zato mi taj ukinuti prirez sada vraćamo. O nikakvom povećanju stopa poreza se u praksi zapravo ne radi", tvrdi Bakić.
Nije šija nego vrat, rekli bi cinici. Pompozno najavljenu reformu na kraju će osjetiti rijetki. Neki će dobiti malo, neki ništa.
Do prvog siječnja i uvođenja novih poreznih pravila ostala su tek četiri mjeseca. Izračuni su različiti, često i kontradiktorni. Već sada je jasno da će nezadovoljnih biti. Kao i uvijek.
