Raste nervoza u Europi zbog rata u Ukrajini, članice Unije i dalje su spremne vojno pomoći, ali nesloga je oko toga kako će se oružje koristiti. Francuski i njemački predsjednik nikad oštriji u poruci Rusiji, dok ruski predsjednik Vladimir Putin ponovno prijeti Zapadu.
Ako dođe do ruskog teritorija, zapadno dalekometno oružje moglo bi stvoriti ozbiljne posljedice za Europu. Jasno se to moglo iščitati iz njegove poruke europskim članicama NATO-a. "Moraju se prisjetiti da su, u pravilu, to države s malim teritorijem i vrlo gustom naseljenošću. To bi trebali imati na umu prije nego što govore o udaru duboko u ruski teritorij", upozorava ruski predsjednik.
Na meti se našao i glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg koji se javno zalaže i za gađanje vojnih ciljeva na ruskom teritoriju. I nije on jedini, francuski predsjednik svoj je stav čak i ilustrirao. "Kako da objasnimo Ukrajincima da ćemo morati zaštititi ove gradove i zapravo sve što želimo oko Harkiva u ovom trenutku, ako im kažemo da ne smiju doći do točke odakle se ispaljuju projektili. Mi im govorimo da ćemo ih podržati oružjem, ali da se ne smiju braniti", govori Emmanuel Macron. Njegov domaćin, njemački kancelar Olaf Scholz, čija je zemlja počela s najvećim vojnim manevrima u posljednjih nekoliko desetljeća, u izjavama je ipak oprezniji: "Sve što Ukrajina radi mora biti u skladu s međunarodnim pravom."
Ovo pitanje izazvalo je podjele unutar Europske unije u kojoj je na snazi stav da svaka članica odlučuje za sebe. Pod velikim pritiskom je i SAD koji se ograđuje te ne želi svoje oružje na ruskom tlu. "Ukrajinci su se u prošlosti sami obranili od neposrednih zračnih napada, kao i od mnogih u posljednjih nekoliko dana", kaže glasnogovornik američkog Vijeća za nacionalnu sigurnost, John Kirby. Belgija će tako svjesna rizika poslati trideset borbenih zrakoplova F-16 samo pod uvjetom da se koriste na ukrajinskom teritoriju.
Istodobno, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, čiji legitimitet nakon isteka mandata Putin dovodi u pitanje, nastavlja sklapati sigurnosne sporazume, posljednji s Portugalom. Nova, najveća vojna pomoć dosad stiže i iz Švedske. "Imali smo intenzivne razgovore sa skupinom zemalja koje surađuju u savezu borbenih zrakoplova, kako bismo mogli najbolje ojačati ukrajinsku protuzračnu obranu", kaže Pal Jonson, švedski ministar obrane. To bi se trebalo dogoditi što prije.
Prema riječima vojnika, stanje na istočnoj bojišnici sve je gore. "Trenutačno ruske snage napreduju jer Rusija ima opremu kojom nas može napadati. Radije bismo se umorili u borbama nego samo sjedili ovdje i skrivali se". Od početka rata Rusija je već prijetila upotrebom nuklearnog oružja kako bi odvratila Zapad od pružanja veće potpore Ukrajini, a ulaskom u treću godinu rata neizvjesnost raste i s jedne i s druge strane.
