Od ukupno 125 tisuća malih iznajmljivača u Hrvatskoj, tek njih trećina ima prebivalište i apartman na istoj adresi. Ostali, kao i Ante Glavaš iz Splita, do kraja ožujka poreznoj upravi moraju predati zahtjev za utvrđivanje i naplatu poreza na nekretnine.
"Najveći je problem što ne znamo još jel mi moramo sami prijavljivat, hoće li nas porezna možda sama obavijestit da spadamo u tu i tu kategoriju. BLIC Tako da je stvarno još uvijek jako puno nejasnoća, a rokovi su pred vratima.“, kaže nam Ante Glavaš, mali iznajmljivač.
Cijeli niz nejasnoća
Puno je i drugih pitanja što se tiče poreza na nekretnine.
"Ja san se nada da ću, da će to još potrajat neko vrime međutim već je to znači na pragu, na samim vratima. Vjerojatno ću se ja još spremit za to.“, kaže Splićanin Darko Karađole.
„Ali mi nije jasno, ljudi koji ne iznajmljuju zašto trebaju plaćat na stan porez. Nitko ne živi unutra, ne vidim razlog da plaća. Ako plaća komunalije, neke doprinose, sve uredno, ja mislim da ne treba ga oporezivat", mišljenja je Splićanka Darinka Tomić.
Da je među vlasnicima nekretnina koji su u obvezi prijave poreza, cijeli niz nejasnoća potvrdili su nam i iz strukovnih udruga.
"Ljudi nas zovu, stalno nam šalju mailove. Nije im jasno na koji način i kako će se njihove nekretnine tretirat. Moram reći da se ovdje radi o jednoj sinergiji tri zakona koja će se reflektirat na jako puno ljudi koji možda u ovom trenutku uopće ne znaju da će se na njih odnosit", kaže Hana Matić, potpredsjednica udruge 'Spasimo male obiteljske iznajmljivače'.
Puno je dezinformacija, kažu u udruzi obiteljskog smještaja, pa je poručuju najbolje kontaktirati poreznu upravu.
Zakon je nepravden, najavljuje se ustavna tužba
"Domaćini su zaštićeni ako imaju prijavljeno prebivalište u kući u koju iznajmljuju odnosno gdje su im apartmani. Dakle oni su zaštićeni i izolirani od ovoga poreza na nekretnine. Naravno i svi oni koji imaju prebivalište na mjestima, dakle u stanovima u kojima žive duže od 10 mjeseci se smatra, oni isto ne podliježu porezu na nekretnine.“ ističe Barbara Marković, predsjednica Hrvatske udruge obiteljskog smještaja
Iz udruge „Spasimo male obiteljske iznajmljivače“, poručuju pak kako je zakon duboko nepravedan pa najavljuju i ustavnu tužbu.
„Drugačije se porezno tretira kratkoročni i dugoročni najam bez obzira na to što se radi o dohotku od imovine, a najvažnija stvar je kršenje prava vlasništva jer nitko bez ustavne osnove ne može nekom zabranit na koji način će raspolagati svojom nekretninom i hoće li ostvarivat imovinsku korist od nje.“ naglašava Hana Matić.
Što će odlučiti Ustavni sud ostaje vidjeti, no to ne odgađa obvezu predaje zahtjeva za utvrđivanje i naplatu poreza na nekretnine. U suprotnom, zakon predviđa i kazne koje idu i preko šest tisuća eura.