Najgore poplave u 75 godina u Dubaiju, deseci milijuna ugroženih ljudi u Kini, 35 stupnjeva u Španjolskoj. Sve se to dogodilo u posljednjih 10 dana. Sve su to i normalne, prirodne pojave, ali ovakvi ekstremi su intenzivniji i češći zbog klimatskih promjena.
"Mislim da je to definitivno posljedica klimatskih promjena. Neobično je. Bili smo u Španjolskoj u različita doba, ali za travanj je ovo vrlo neobično", kaže Deborah Wake, turistica u Španjolskoj.
I baš danas, na Dan planeta Zemlje objavljeno je istraživanje koje je pokazalo da su u Europi smrti povezane s vrućinom porasle 30-ak posto u posljednjih 20 godina.
"Stotine tisuća ljudi u 2023. bile su pogođene ekstremnim klimatskim događajima, koji su bili odgovorni za velike gubitke u kontinentalnom području. Štete se procjenjuju na najmanje desetke milijardi eura", kaže Carlo Buontempo, direktor Službe za klimatske promjene Copernicus.
Da je posebno vruće primijetilo je i 2400 Švicarki, članica Udruge starijih žena za zaštitu klime koje su svoju zemlju tužile na Europskom sudu za ljudska prava. Smatraju da Švicarska nije učinila dovoljno da zaustavi emisiju stakleničkih plinova koji, uz ostalo, uzrokuju toplinske valove, na što su posebno osjetljive starije osobe. Sud se s njima složio.
"Starije žene su stvorene za čuvanje djece, pletenje itd. To je još uvijek duboko ukorijenjen klišej švicarskog mentaliteta. Nije slučajnost to što smo toliko dugo čekale naša građanska prava. To s demokracijom nema veze", kaže Stefanie Brander, članica Udruge starijih žena za zaštitu klime.
Stav suda je da je održavanje prosječne temperature ispod 1 i pol stupnja u odnosu na predindustrijsko doba ključni dio zaštite ljudskih prava. Iako sud ne može kazniti Švicarsku, ovo povijesna presuda može poslužiti kao pravac i pravni presedan.
"Sud jasno smatra da će buduće generacije vjerojatno snositi sve teži teret posljedica sadašnjih neuspjeha i propusta u borbi protiv klimatskih promjena", kaže Siofra O'leary, predsjednica Europskog suda za ljudska prava.
Propusti su nedostatak ambicioznih javnih politika koje pritišću zagađivače da smanje emisiju stakleničkih plinova upozorio je nedavno na to i glavni čovjek UN-a za klimu.
"Kada kažem da imamo dvije godine da spasimo svijet, postavlja se pitanje tko točno ima dvije godine za spašavanje svijeta? Odgovor je svaka osoba na ovom planetu", rekao je Simon Stiell, izvršni tajnik UN-ove Okvirne konvencije o promjeni klime.
Doduše, na nekima je veći teret 20 najrazvijenijih zemalja odgovorno je za gotovo 80 posto emisije stakleničkih plinova. Doprinos Hrvatske je 20 milijuna tona ugljikova dioksida na godinu.
