Slavonske masline rastu uz Dunav ulja još nisu dale, ali Domagoj vjeruje da hoće. Voćar iz Aljmaša, za sada ih ima devet a to je tek početak.
"Vegetativno ona svakako uspijeva i ovo je dobro tlo, dobra klima za maslinu. One su prije svega ovdje bile posađene dekorativno, a sada već s obzirom na okolnosti i klimu koja nam dolazi, razmišljamo o jednom dijelu komercijalnog nasada", kaže Domagoj Škobić.
Kako je krenulo, uz Dunav umjesto uz Neretvu, mogle bi niknuti i mandarine jer su klimatske promjene itekako vidljive na slavonskim poljima.
"Definitivno da se pomiče mediteranski pojas, definitivno ćemo morati mijenjati kulture i ono što je sigurno, moramo podići tehnološki nivo proizvodnje, to su navodnjavanja, to su zatvoreni staklenici itd, a ovo "gledanje u nebo" ta je poljoprivreda ovdje u Slavoniji završena", nastavlja Domagoj.
Proljeće, ljeto, jesen, zima, godišnja doba kakva smo poznavali, polako odlaze u povijest. Ona se sada sve više dijele na toplo i hladno.
"Jako je gadno ili je vruće ili je prehladno. Nikako ne možete ništa uskladit", kaže Nada Švarc iz Zagreba.
"Iz kaputa odmah kreneš u kratke rukave i idemo se na more kupati. Gotovo je 30 stupnjeva, ovo nije normalno, stvarno", komentira Veljko Dobrota iz Zagreba.
"Nikad nismo sadili krumpir ovako rano, luk je već izašao", rekla je Snježana Pugar iz Zagreba.
U svom nasadu klimatske promjene vidi i gospođa Brankica. Kalendar sadnje sve više iznenađuje.
"Posadili smo prije dva tjedna i više, ono što bismo inače sadili tek krajem četvrtog mjeseca. Rajčicu, papriku, tikvice, krastavce sve ono što bi sadili puno kasnije", kaže Brankica.
Temperatura kakve bilježimo ovih dana u travnju ne bi se posramio ni srpanj.
"Mi već godinama nemamo Snježnu kraljicu na Medvednici, na Gorskom Kotaru, na Platku se skijalo možda 10-ak dana ove godine, umjesto 4 ili 5 mjeseci. Plavac mali je već odavno krenuo prema gore, na Krku se proizvodi. Nije to ona ista kvaliteta kao na Pelješcu, Hvaru itd., ali je zanimljiv i neki ljudi žele takva lepršavija vina", kaže Branko Grisogono, atmosferski fizičar.
Klimatske promjene prisutne su oduvijek, no problem nastaje kada se te promjene događaju prebrzo. Osjetili su to i Vrgorčani, ove godine, u berbu su morali nikad ranije.
"Dva do tri tjedna nego što je uobičajeno, pa tako ove godine imamo berbu u Vrgorcu dva do tri tjedna ranije, a evo koliko čujem na kontinentu će krenuti uskoro berba", rekao je Milan Franić, predsjednik udruge Vrgoračke jagode.
Stručnjaci smatraju da bi se razina mora mogla toliko podignuti da Doline Neretve za 80 godina više neće biti. Kao ni dijela šibenskog arhipelaga. Trogir i Split također su u opasnosti da barem pola grada trajno ostane pod vodom.
"Srednji nivo Jadrana se već polovicom ovog stoljeća podiže za preko 40 cm, to je značajno. Oko 2070., prosjek podizanja srednjeg nivoa Jadrana je oko 65 – 70 centimetara to su vrlo riskantne promjene", objašnjava Grisogono.
Zemlja ruši globalne toplinske rekorde deseti mjesec zaredom. Diljem Europe prizori nalik ljetu. Od Crne Gore, preko Poljske do Francuske i Španjolske. Temperature ponegdje prelaze i 30 stupnjeva. Sve više energije trošimo na hlađenje, a sve manje na grijanje.
"Od sredine 2023. svaki je mjesec oborio temperaturne rekorde i svaki je mjesec bio najtopliji od početka mjerenja", rekao je Ruben Del Campo, glasnogovornik španjolskog Državnog meteorološkog zavoda.
Klimatske promjene nisu samo gladni polarni medvjedi i sante leda koje se otapaju. Prisutne su svugdje od polja do stola, pa i do modnih revija. Zajednički su problem od vrgoračkih poljoprivrednika do njujorških dizajnera, koji će se u budućnosti fokusirati samo na ljetnu odjeću. Prodaja zimske pala je i do 50 posto. Najnovije trendove u cijelom svijetu tako sada potpisuje klima.
