U Dubrovniku strah od majmunskih boginja. Zbog sumnje na njih kratko je zatvoren hitni prijem dubrovačke opće bolnice. Primljeno je i izolirano dvoje pacijenata stranih državljana, a otpušteni su iz bolnice s Odjela infektologije. Pritom su djelatnici hitnog bolničkog prijema poduzeli sve potrebne propisane epidemiološke mjere, kako bi zaštitili i djelatnike i pacijente.
A da majmunske boginje nisu novi COVID unatoč velikoj zabrinutosti i brzom širenju, istaknuo je regionalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije za Europu. Navodi kako zdravstvene vlasti u ovom slučaju znaju kako kontrolirati širenje zaraze koja ima simptome slične gripi. Zaraza koja se proširila iz Demokratske Republike Kongo prošlog tjedna stigla je u Švedsku, a zaraženi pacijent boravio je u Africi.
O svemu smo razgovarali s epidemiologinjom Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Gorankom Petrović.
Dvije osobe su zaražene virusom Zapadnog Nila na Banovini. Možemo li očekivati još zaraženih?
U sljedećim tjednima možemo očekivati jer se radi o sezonskoj bolesti koja se javlja upravo tijekom ljeta i rane jeseni. Tu bolest prenose komarci i to je povezano sa sezonskom aktivnošću komaraca.
Očekuje li se prvi slučaj majmunskih boginja u RH?
Ima li razloga za zabrinutost i može li se virus proširiti dalje Hrvatskom?
Ne bih rekla da ima razloga za zabrinutost. Treba reći da je virusna infekcija u do 80 posto slučajeva asimptomatska, odnosno da zaražena osoba nema baš nikakve simptome. A u 20 posto slučajeva ima simptome slične prehladi ili gripi, a samo rijetko, kod otprilike jedan posto zaraženih, javlja se teški oblik bolesti koji zahvaća središnji živčani sustav i kod kojeg je mogući smrtni ishod. Nažalost, rizični za takvu vrstu komplikacija su osobe starije od 50 godina, osobe s komorbiditetima, naročito imunokompromitirani bolesnici.
U Dubrovniku sumnja na majmunske boginje, koliko je važna ta brza reakcija djelatnike te bolnice?
Jako je dobro da su naši zdravstveni djelatnici senzibilizirani i dobro informirani o trenutnoj situaciji, da znaju koje anamnestičke podatke o eventualnoj izloženosti trebaju uzimati od pacijenata i da znaju kakva je klinička slika kod majmunskih boginja da mogu pravovremeno detektirati te prve slučajeve, izolirati ih i napraviti kontrolu kontakata. Ustvari najvažnije je da se rano detektira i da se spriječi pojava sekundarnih slučajeva nakon čega ide u uspostavu lokalne cirkulacije virusa što u Europi nemamo. Imamo tek jedan registrirani slučaj u Švedskoj.
S obzirom na širenje zaraze u nekim dijelovima svijeta, očekujete li i prvi slučaj u Hrvatskoj?
Sada rizik za opću populaciju u Europi, pa tako i u Hrvatskoj, je nizak, ali naravno da postoji za one koji putuju u rizična područja gdje postoji cirkulacija virusa i koji su u bliskom kontaktu s oboljelima. I ako oni dođu u Hrvatsku, bliski kontakti oboljelih su u visokom riziku. Međutim, za opću populaciju je taj rizik nizak i nema mjesta za paniku.
