Zbog rata na Bliskom istoku vrtoglavi rast cijena nafte diljem svijeta. Sinoć su probile granicu od 90 dolara po barelu. Na američkom tržištu stoji 91, a u Londonu 93 dolara. Američka sirova nafta porasla je 35 posto na tjednoj razini, što je najveći zabilježeni rast od 1983. godine.

Cijena Brenta skočila je oko 28 posto, što je najveći tjedni porast od travnja 2020-te godine. Cijene će, tvrde analitičari, početi padati tek kada tankeri ponovno krenu kroz Hormuški tjesnac. Katarski ministar energetike upozorio je da bi cijena barela za nekoliko tjedana mogla porasti i na 150 dolara.

Uživo smo s Marinom Brcković. Marina, Vlada je već najavila da će reagirati, što će poduzeti da gorivo u utorak ne bi ovako drastično poskupjelo?

Kako doznajemo, cijeli vikend u Vladi traju konzultacije, sve se analizira, kako bi se donijele odgovarajuće mjere da se ovo drastično poskupljenje goriva ne bi u konačnici osjetilo na džepovima građana. 

Što će konkretno poduzeti, Vlada će obznaniti u ponedjeljak ujutro na svojoj sjednici, a očekuje se da će ponovno ograničiti cijene goriva. Više o tome nastavljam s ekonomskim analitičarom Mladenom Vedrišem. Što bi po vama Vlada trebala napraviti?

Naći jedan balans između poskupljenja koje je neminovno, ali razine poskupljenja. Poskupljenje se može podnijeti na mjesec ili dva i neće nas kao građane ili biznis ubiti, međutim ključna je stvar da se ravnomjerno podijeli - još uvijek jednim dijelom država i Vlada može intervenirati preko trošarina - a distributeri ne smiju sa maržama nastojati maksimizirati svoje rezultate. Ne zaboravimo, što točimo danas sutra ili u ponedjeljak na pumpi, nije proizvedeno od nafte po novim cijenama. Radi se itekako o zalihama, koje su formirane na bazi cijena koje su primjerene, a ne interventne. Tako da, mislim da Vlada sa iskustvom koje ima i proteklih kriza, od pandemije nadalje, ima instrumente, iskustva, da donese razumnu odluku jer, ono što je najbitnije, to se ne smije preliti na inflacijska očekivanja. 

Hoće li se to odraziti na ostale cijene, možemo li očekivati daljnja poskupljenja? 

Uvijek će biti pokušaja te vrste međutim za to, barem u ovom trenutku, nema nikakvih realnih opravdanja. Pogotovo ukoliko ta poskupljenja budu u razumnim gabaritima. Ukoliko gorivo poskupi 5, 6 ili 7 posto, to ne znači da svi artikli ili usluge moraju poskupiti toliko, jer udjel goriva ovisno o vrsti djelatnosti je 2, 3, 4 ili 5 posto. Tako da, inflacijska očekivanja i špekulacije, to je nešto što je najbitnije zaustaviti, obzirom na razinu inflacije koja je u Hrvatskoj, to se ne smije dogoditi. Tu Vlada ima i regulatorne mehanizme i mora djelovati. 

Ovaj skok od 24 centa je ogroman...

Apsolutno. I po meni, neprimjeren. Jer rekli smo, nafta koja se sad toči je kupljena po cijena druge vrste tako da, ja bih volio vidjeti kalkulaciju onih koji predlažu to povećanje gdje se ta razlika iznenada u ovih sedam dana ili tri dana pojavila? 

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!

Po vama, Vlada bi trebala produljiti subvencije na plin i struju nakon 1. travnja ili ne? 

To je pitanje za koje čitav mjesec još ima vremena. Što se tiče plina, ide kraj ogrjevne sezone i znatno će pasti potrošnja i potražnja imajući u vidu troškove grijanja. Što se tiče struje, stvar je delikatnija. Pitanje je koliko Vlada ili HEP iz proračuna može to snositi, a imali smo i prije situaciju - Europa nas upozorava - da subvencije moraju ići prema socijalno ranjivim skupinama, ili skupinama gdje je pitanje konkurentnosti, a to je biznis, a da to ne može biti opća mjera koja je financijski teško podnosiva, nije racionalna. Tako da u ovih tri tjedna sve te argumente treba odvagati, i ja bih rekao da je sreća da je kraj zime, što će ipak smanjiti potrošnju energenata i odluke će biti lakše donijeti i podnijeti.