Inćuni veći od srdela zabrinuli su kupce na ribarnicama.
"Volim srdelu uzeti, ali da je veća. Ali, nema. Ima deset godina da ih nema. Baš nekidan sam uzeo, sve su ovako, 33 u pola kila. Dovoljno je za mene, ali nezgodno za na gradele staviti", kazao je Slavko iz Zadra.
"Sve zavisi od koće, di love, kako love, zavisi od otkupa. Oni prodaju naveliko svi, di nađe kupca, on tamo prodaje. Na pijacu donese samo ono što mu ostane", govori Dane iz Rijeke.
Prodavačica na zadarskoj ribarnici kaže kako veličina ribljih vrsta ovisi i o dobu godine kada se lovi.
"Srdela je eto zadnjih par godina malo manja, ali isto prolazi. Evo danas, naprimjer, nije loša. Može i za gradele, može i za pofrigati. Ljudi kupuju", kazala je trgovkinja ribom iz Zadra Sandra Miočić.
U vrijeme mriješćenja veći inćuni iz hladnijeg i dubljeg mora dolaze bliže obali, u zonu izlova, pojašnjaju nam sa splitskog Instituta koji proučava ove dvije plave ribe. Zato su i inćuni veći od srdela.
"Naše procjene stanja inćuna i srdele pokazuju da su obje vrste u prelovu. Doduše, inćun je u relativno boljoj situaciji nego što je srdela. Što se tiče bio mase, ona se malo oporavila u zadnje vrijeme, ali je ribolovna smrtnost, odnosno riblovni napor još uvijek veliki, on je u tipičnom prelovu", govori zamjenik ravnateljice Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu Nedo Vrgoč.
Vlasnik plivarice ovih dana lovi i srdele i inćune, a u svibnju im je lovostaj. Predlaže lovostaj po regijama.
"Nama tu u Dalmaciji bi bilo interesantnije da lovimo peti misec, kad je inćun veliki, a da stanemo u osmi misec jer je onda stvarno mali moćun i šteta ga je ubijati, a mora se živiti, mora se vaditi. A recimo Istrijanima i Riječanima, njima bi više pasalo osmi misec, a peti da stanu", kazao je ribar iz Kali Dragan Kolega.
Dobra vijest je da su u koćarskom ribolovu restriktivne mjere, ali i smanjen izlov u doba covida rezultirali oporavkom oslića, škampi, kozica, trlja blatarica i listova.
