U ožujku prošle godine ono što je za vrijeme korone bio WC papir, tada su to bili ulje, brašno i šećer. Gomilale su se zalihe. Bio je to jedan od prvih računa povećanih zbog rata u Ukrajini. Prošlo je godinu dana, a sada taj isti šećer plaćamo 40 posto više. Nije riječ samo o šećeru, već gotovo da ne postoji proizvod koji nije poskupio.
Bilo je gore. Iako je Vlada, kako bi zauzdala udar na građane, snizila PDV na dio prehrambenih proizvoda, cijene na policama nastavile su rasti.
Martin Evačić, predsjednik HUP-Udruge trgovina, početkom travnja prošle godine rekao je: "Snizili smo PDV, ali su nabavne cijene rasle unatrag mjesec dana, odnosno prije nego je snižen PDV." Dodao je da je za krajnjeg kupca cijena viša.
Došao nam je i euro u jeku krajnjeg poskupljenja. Građane je razbjesnilo zaokruživanje cijena na onu višu.
Sanja Keretić, predsjednica udruge Varaždinski potrošač, 8. siječnja ove godine kazala je da udruga nema mogućnost nadzora, već oni samo dođu i zabilježe cijenu.
"Mi nemamo ingerenciju pitati trgovca kako je došao do određene cijene i na bilo koji način ga natjerati da tu istu cijenu spusti", dodala je Keretić.
Premijer Andrej Plenković dao je trgovcima ultimatum. "Još uvijek imaju vremena do petka da vrate cijene", poručio je Plenković 10. siječnja 2023. godine. Istoga je dana ministar gospodarstva Davor Filipović kazao da su sve opcije na stolu. "To znači ukidanje subvencija, ograničenje cijena većeg broja proizvoda, a i različite promjene u poreznim zakonima", tada je dodao Filipović.
Od svega toga ništa. Cijene se nisu vratile. Trgovci su kazali da do poskupljenja nije ni došlo, a Vlada je u međuvremenu odustala od crnih i uvela bijele liste te ih postavila na internet. Samo tri trgovačka lanca od ukupno njih 10 dostavili su cijene.
Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, početkom veljače ove godine rekao je da je od strane vlasti bilo "bombastičnih" izjava i prijetnji, ali na kraju se pokazalo da ipak nemaju tu snagu.
"Njima su sada trgovački lanci na kraju pokazali tko je tu gazda", kazao je Sever u veljači.
Kako tvrde stručanjci, na skuplju je košaricu utjecalo i zamrzavanje cijena devet osnovnih proizvoda među kojima je i mlijeko pa tako svo proizvedeno od mlijeka danas plaćamo skuplje.
Zvjezdana Blažić, konzultantica u poljoprivredno-prehrambenoj industriji, kazala je 4. veljače 2023. godine: "Mi možemo vidjeti na slučaju maslaca kojem je već u desetom mjesecu cijena u cijeloj Europskoj uniji padala, u Hrvatskoj cijena maslaca rasla. Evo sad skoro do prije tjedan, dva."
U Hrvatskoj cijene i dalje rastu dok u svijetu cijena hrane pada i na najnižoj je razini od rujna 2021. Na jednom je računu za osam artikala cijena svakog proizvoda porasla u odnosu na prošlu godinu i to bez iznimke. Od šećera i mlijeka, WC papira, preko kave, jaja i pomfrita do piletine i sira. Razlika u računima je gotovo 15 eura, odnosno 107 kuna. Ne samo da je skuplje, nego je u drugim zemljama i jefitnije. Sve redom naši proizvodi. Hrvatska kava, hrvatski ajvar, hrvatske čokoladne napolitanke.
Dijana Kladar, odvjetnica iz Društva za zaštitu potrošača, 24. siječnja ove godine ispričala je: "Kad naši ljudi dođu iz Njemačke, Poljske, Švicarske i vide cijenu hrvatskih proizvoda u Hrvatskoj ostaju zapanjeni i kažu da ne mogu vjerovati kako su ti proizvodi puno skuplji nego u zemlji u kojoj žive, primjerice Njemačkoj."
Rasle su i plaće u međuvremenu, ali ne ne svima, a i ni približno kao inflacija. Uzmemo li kao primjer onu medijalnu od 877 eura i pomnožimo s 12 radnih mjeseci, na godinu zaradimo oko 10 tisuća eura. Inflacija nam je ukrala više od 1200 eura, pa samo za nju radimo više od jednog cijelog mjeseca.
Više nije jeftino ni doći na posao. Cijena prijevoza narasla je za 15 posto. Više od pola Hrvata da bi napunilo prosječan spremnik od 50 litara benzina treba raditi najmanje dva dana. U isto su vrijeme najavljena nova poskupljenja.
Evačić je sredinom ovogodišnje veljače kazao je: "Radi se o 60-ak dobavljača, o povećanjima koja će stupiti na snagu 1. ožujka, neka će stupiti na snagu u travnju."
Kako su rekli proizvođači, domaća teletina i junetina trebale su odavno poskupjeti. Do 400 eura gube po junetu. Zvonimir Širjan, predsjednik udruge Baby Beef, rekao je krajem veljače da im cijena mesa poraste pet kuna, a u maloprodaji cijena mesa poraste za 20 kuna. "Tako da nije to razmjer kakav bi trebao biti", pojasnio je Širjan.
Ipak nema naznaka drastičnog poskupljenja barem kada se govori o junetini i teletini. Potpuno je druga priča kada je drugo meso u pitanju.
Branko Bobetić, direktor gospodarskog udruženja Croatiastočar, kazao je 23. veljače ove godine da će morati doći do određenog poskupljenja. "Sigurno kad je meso u pitanju, prije svega svinjsko meso, ali i neke kategorije mesa peradi", dodao je Bobetić. Trgovci su rekli kako su dio rasta cijena uspjeli odgoditi za travanj, ali bit će nemoguće izbjeći daljnja poskupljenja.
Sredinom je veljače Branko Roglić, vlasnik grupacije Orbico, rekao da očekuje poskupljenje desetak posto. "Neki proizvodi će poskupjeti više, neki će poskupjeti manje. Ljudi moraju znati da će poskupljenje biti i neka se na to pripreme", poručio je Roglić.
Vladine mjere se čekaju, a standard građana i dalje pada. Visoki životni troškovi povećavaju broj korisnika socijalnih samoposluga. Sve je teže izgurati mjesec u plusu kada je prosječna plaća 877, a mirovina mizernih 420 eura.
