Kada se pogleda cijeli europski parlament - Pučani slave, jer povećali su svoju prednost s čak 10 mandata više. Prema, zasad i dalje nepotpunim rezultatima, imaju 185 mandata od ukupno 720. Socijaldemokrati su zadržali drugo mjesto - iako imaju 5 mandata manje nego prije 5 godina. Sada broje 73 zastupnika.
Najveći pad imaju liberali, a rastu desne opcije - konzervativci i reformisti te krajnja desnica iz grupe Identitet i demokracija. Među gubitnicima su i zeleni, lijevi i nezavisni. Dok se povećao broj onih koji nisu ni u jednom klubu. A koliko su europski izbori važni, najbolje pokazuju politički potresi koji su uslijedili.
Francuski predsjednik Emanuel Macron je nakon objave rezultata raspustio nacionalni parlament i raspisao prijevremene izbore za 30. lipnja. Na taj potez Macron se odlučio nakon što je njegovu stranku Renesansa potukla desničarska stranka Nacionalno okupljanje Marine le Pen s čak dvostruko većim postotkom glasova.
Belgijski premijer Alexander De Croo zbog poraza je podnio ostavku. Težak udarac doživio je i njemački kancelar Olaf Scholz, čiji su socijaldemokrati ostvarili najgori rezultat dosad. Ispred njih, osim poznatog rivala CDU-a, bila je i desničarska Alternativa za Njemačku.
Iz Bruxsellesa se javila RTL-ova reporterka Ana Mlinarić i analizirala situaciju.
Kojim smjerom nastavlja Unija sada s obzirom na ove potrese i rezultate?
"Najveće promjene vidjet ćemo u vijeću Europske unije gdje sjede lideri: Macron je raspisao nove izbore. Vidjet ćemo ako pobijedi desnica kako će Macron uopće vladati do kraja mandata, odnosno do 2027. Velika pljuska dogodila se i za Olafa Scholza i ovaj njemačko-francuski motor europske unije. Dvije najjače stranke, njihovi lideri, dolaze sada na iduće vijeće kao najveći gubitnici. U obje države vidi se poraz desnice. Desna stranka ušla je malo prije izbora u vladu Nizozemske. I belgijski premijer ponudio je ostavku. Talijanska premijerka učvrstila je svoju poziciju. Sada ćemo vidjeti kako će vijeće donositi odluke. Što se tiče Parlamenta, ostalo je isto. Kada bi se krajnje desna i konzervativno desna opcija ujedinile, imale bi preko 150 zastupnika. Međutim, centrističke opcije, pučani, socijalisti i liberali već su izrazili volju da nastave tu suradnju koju su imali u prošlom mandatu. Tu su i zeleni kojih ima sasvim dovoljno i desničari ih ne bi trebali ugrožavati. To ujedinjenje desnice o kojem se godinama govori, nikada nije zaživjelo. Radi se o desnim strankama koje imaju različite stavove po brojnim temama.", objasnila je Ana.
Tko će preuzeti ključne pozicije - jesu li već počeli pregovori?
"Telefoni već rade. Prvi neformalni sastanci održat će se na marginama sastanka G7. Ursula von der Leyen sigurno će lobirati za svoj reizbor. Ponovno će se vidjeti s liderima u Švicarskoj. Prvi službeni sastanak je u ponedjeljak. Treba joj 15 glasova unutar Europskog vijeća. EPP ima 12 premijera država članica. Niti jedan ne vodi ove velike članice: Italiju, Španjolsku, Njemačku i Francusku. Tu će joj trebati pomoć Giorgije Meloni. S druge stane ne smije se stvoriti kritična većina od četiri države koja bi se protivila izboru Ursule jer onda ona otpada i neće doći ni u parlament. Ako Ursula ne uspije, onda su karte opet otvorene. Neki EPP-ovci spominjali su kao jednog kandidata hrvatskog premijera Andreja Plenkovića.", zaključila je Ana.
