Ukupni iznos kredita kućanstava lani je iznosio 24,3 milijarde eura, što je rast od 11 posto u odnosu na godinu prije. Guverner HNB-a Boris Vujčić otkrio je koliko su "gotovinci" snažno rasli posljednjih godina.
"Stopa rasta gotovinskih kredita od 2021. do 2024. se povećala s 3,6 posto na 15,9 posto što je snažno ubrzanje. Mjesečno se odobravalo između 300 milijuna i 350 milijuna eura kredita", rekao je guverner.
Stope onih stambenih kredita su stabilnije, ali zbog visokih troškova veći je rizik od dugovanja. Zato u HNB-u planiraju strože uvjete kreditiranja.
Kod gotovinskih kredita mjesečna rata neće smjeti biti veća od 40 posto dohotka. Odnosno uz primanja od, primjerice, 1800 eura, najveća moguća rata kredita je 720 eura. Za stambeni kredit, najveća rata je 45 posto dohotka.
Po tome bi netko s primanjima od 2500 eura na mjesec za kredit smio izdvojiti najviše 1125 eura. Maksimalni iznos kredita može iznositi 90 posto od cijene nekretnine. Ako bi netko kupovao nekretninu od 240.000 eura, maksimalni stambeni kredit po toj računici bio bi 216.000 eura.
Rok otplate gotovinskih kredita na 10 godina
Iznimki će biti za građane koji zaduživanjem rješavaju stambeno pitanje. Rok otplate stambenih kredita trebao bi se ograničiti na trideset, a nenamjenskih na deset godina.
"To nije samo dug iz stambenog kredita nego je to isto i minus na kartici, to je isto tako mogući neki drugi gotovinski kredit oni se svi zbrajaju u mogući dug u odnosu na dohodak", rekao je guverner Vujčić.
Ovakva mjera uvodi se prvi put.
Iz HNB-a se nadaju da će smanjena potražnja smanjiti i inflaciju, ali i u slučaju krize zaštititi socijalno najosjetljivije.
Mladen Vedriš: 'Kamo sreće da broj pretjerano zaduženih padne'
Oko 300.000 financijski blokirani
Ekonomski analitičar Mladen Vedriš smatra da je ovo mjera zaštite. "S pretjeranim zaduženjem u Hrvatskoj, oko 300 tisuća ljudi su u većoj ili manjoj mjeri financijski blokirani. Kamo sreće da taj broj krene padati."
Nova mjera za rasterećenje financijskog sustava na snagu bi trebala stupiti početkom travnja.
Milena iz Labina kaže da ljudima trebaju krediti, ali zaista za nešto što treba. "A ne tipa digne se kredit da se ode na skijanje", mišljenja je.
Mira iz Zagreba otkrila je za što je ona podigla kredit: "Djeci za kompjuter, onda školovanje djece, za sve. Jer su vremena uvijek bila takva i kad kreneš od nule, onda ideš po novce tamo gdje ih ima, a to je banka koja to lijepo naplati."
Borna iz Zagreba navodi da bi uzeo kredit možda za stan, ali ne i za auto jer bez njega može.