Čelnik SSSH, Mladen Novosel gostovao je u RTL-u Danas od 16:30 sati gdje je govorio o novom paketu mjera pomoći Vlade.
Je li ovaj paket pomoći dovoljan i jeste li zadovoljni?
"Četvrti je ovo po redu paket pomoći, nisam sretan što i dalje Vlada mora pomagati građanima, definitivno živimo u kriznim vremenima, problem je za građane cijele EU. Zadovoljan sam zbog nastavka garantiranja iste cijene električne energije građanima i gospodarstvu i iste cijene plina. Zadovoljan sam jer i dalje sudjeluje Vlada na smanjenju trošarina kako bi naftni derivati bili prihvatljivi. Sve socijalne kategorije koje su i prije subvencionirane, umirovljenici, i ostali u tom dijelu, Vlada je čak i nešto povećala naknade. Na tragu smo dosadašnjih mjera i koliko će toliko ublažiti troškove svih građana i pad plaće", govori.
Je li premijer osigurao sindikalni mir?
"Ovo je samo jedan dio onog dijela koji je građanima, radnicima važan, a to znači da mirovine ne ovise samo o jednokratnim mjerama, plaće i mirovine moraju rasti. Najmanje za postotak inflacije koji se u ovoj godini definitivno očekuje do 10 posto. Bit će na iskušenju kako Vlada kao poslodavac, ali i privatni poslodavci. Jer ne možemo preko činjenice da unatoč mjerama vrijednost novca pada, inflacija postoji, za istu plaću danas ne možemo kupiti isto kao lani", rekao je.
Zaključuje kako rast plaće od dva do tri posto od inflacije ima smisla.
Postoji li prostor za porezno rasterećenje plaća kako bi radnicima ipak ostajalo više novca u krizi?
"Uvijek je dobro došlo, ali to u ovom trenutku to najviše zagovara Hrvatska udruga poslodavaca, radnicima s minimalcem porezno rasterećenje bi im malo donijelo, više bi donijelo onima s većom plaćom. Trebamo balans, s jedne strane porezno rasterećenje plaće, a s druge strane između prihvaćanja poslodavca da se razgovara o dobiti, o podjeli profita, da radnik koji sudjeluje u kreiranju dobiti mora i na svojoj plaći to osjetiti, zasad je to vrlo malo, gotovo ništa", zaključuje.
Što bi još Vlada trebala učiniti? Vidimo da se razmišlja o smanjenju broja zamrznutih proizvoda?
"Tijekom prošle godine, od prvih mjera u travnju 2022. cijene su kontinuirano rasle, Vladi to nije problem bio, svaki euro, kuna u poskupljenju, 25 posto ide u državni proračun, jedini problem je nastao od 1.1. kada je Vlada osjetila političku štetu, tada se govori o sankcioniraju trgovaca, o listama. Nažalost kako u EU, tako i u EH tržište kreira cijene, naše je da se borimo za veće plaće. Svi što dižu cijene shvatit će da s manjim prometom cijene moraju padati", navodi.
