Rastu zgrade na svakom koraku, a rastu i njihove cijene. S 13 posto rasta u drugom kvartalu ove godine Hrvatska je prva u Europskoj Uniji.
Te podatke komentirala je predstojnica Odjela za regionalni razvoj s Ekonomskog instituta u Zagrebu Ivana Rašić.
"Cijene bilježe rast kod svih tipova nekretnina na nacionalnoj razini, iznimka su građevinska zemljišta, tu cijene nepromijenjene u odnosu na 2021. godinu", kaže.
Rast cijena nekretnina još od 2015. ne prati rast plaća što brojne građane ljuti.
"Cijene su nerealne u odnosu na primanja i standarde. Budući da sam ja u inozemstvu devet godina i cijene su se skoro izjednačile, ako ovdje nisu i skuplje", govori nam Tea iz Zagreba.
Zagrepčanin Robert smatra da će doći do pada cijena.
"Ljudi neće moću kupovati nekretnine bez obzira na to što uglavnom ljudi koji kupuju ovdje su iz Dalmacije, zarade na iznajmljivanju i tu kupe što je u redu, ali to jednom mora prestati", smatra.
O cijenama u Slavoniji razgovarali smo sa Zvonkom iz Donjeg Miholjca, koji je uočio sljedeće: "I kod nas u Osijeku je bio stan do prije 8-9 mjeseci po 1050-1100 eura, a sada je prešlo 2000 eura. To je nemoguće kupiti", poručuje.
Hoće li ih biti moguće kupiti u idućoj godini i hoće li doći do pada, raspravljalo se na stručnom skupu Tržište nekretnina 2024: trendovi i financiranje kupnje.
Zaključak je isto tako da kreditiranje kamatne stope više neće rasti toliko, ali da cijene stanova neće padati. Suorganizator skupa Vjeko Peretić ističe da su cijene u stagnaciji i da se ne očekuje drastičan pad pa o novogradnji, osobito u većim gradovima, brojni mogu samo sanjati.
Član Uprave tvrtke za izgradnju stambeno-poslovnih nekretnina Marin Štenglin vjeruje da će cijene na nekim neatraktivnim lokacijama možda i pasti, ali za očekivati je da će i dalje rasti. "Ali ne jednakim tempom kao do sada", objašnjava i dodaje da je razlog tome premalo nekretnina na tržištu.
No državni tajnik u Ministarstvu graditeljstva Željko Uhlir upozorava da točnih podataka o broju nekretnina nema, pa su pomoć zatražili od HEP-a. Samo u Zagrebu imaju evidentirano 372 tisuće brojila u stanovima i kućama.
Od toga 58 tisuća nema promet električne energije pa se može smatrati da je stan prazan.
"Taman da je i greška 50 posto, mi imamo 20-30 tisuća stanova koji se ne koriste. Slična situacija je u svim ostalim većim gradovima", govori.
Oko 10 posto stambenog fonda je prazno pa bi taj problem trebala riješiti Vladina stambena strategija. Do tada s prosječnom plaćom, uzimajući u obzir prosječnu cijenu stana, u Vukovaru se mogu kupiti 22 kvadrata, u Zagrebu sedam, a u Splitu tek 4.3.
