Vlada na čelu s Andrejom Plenkovićem nam je to omogućila - imovinsko stanje Hrvata u 7 Plenkovićevih godina opisuju ove brojke.
"U našem mandatu prosječna plaća narasla je 50 posto, u našem mandatu medijalna je rasla 44 posto, u našem mandatu minimalna plaća je narasla 69 posto, u našem mandatu mirovine su rasle 37 posto", rekao je premijer Andrej Plenković.
No, statistika je varljiva i u mnogome ovisi o perspektivi. Sindikalna nije tako optimistična.
"S jedne strane smo po plaćama na dnu Europe, a po cijenama smo negdje u prosjeku najrazvijenijih europskih zemalja", kaže Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata
Te 2016. bio je drugačiji i premijer i tim ljudi oko njega. Odmah po preuzimanju funkcije plan je bio jasan.
"Gospodarski rast i zapošljavanje, jačanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva, naglašenija socijalna pravednost, poticaj demografskoj obnovi, zadržavanje stručnih i obrazovanih kadrova u Hrvatskoj", govorio je premijer tada.
Prva stepenica ka tome bila je porezna reforma. Škare i sukno Plenković je dao u ruke mladom ministru pristiglom iz realnog sektora. Njegovo smanjenje stopa poreza na dobit i uvođenje samo dvije stope poreza na dohodak, povećanje osobnog odbitka i smanjenje PDV-a na prehrambene proizvode u prvom krugu reforme oporba je nazivala populizmom.
"To je preozbiljan i preveliki zahvat, preveliki stručni posao koji je odrađen s jakim implikacijama i ne bi ga nikako sigurno promatrao u nekakvim populističkim i demagoškim principima", govorio je Zdravko Marić, bivši ministar financija 2016. godine.
Godina 2018. donijela je manje zahvate u poreznom sustavu Te godine ubiranje poreza na dohodak Vlada je prepustili lokalnim jedinicama. A već iduće godine, u trećem krugu reforme, novi zahvati u rasterećenje plaća. Efekt su oni s manjim plaćama brojali u desecima kuna, a oni s najvećim u tisućama.
"U dvije godine premijeru plaća gotovo 4000 kuna će porasti. Nemojte tako. S obzirom na visinu vaše plaće koja je ispod prosjeka ili imate veći broj uzdržavanih članova pa niste uopće u škarama poreza nema te porezne izmjene koja vama može povećati neto dohodak", govorio je Marić u rujnu 2018. godine.
Osim rasterećenja rada, Plenkovićeva vlada je još u predizbornoj kampanji najavljivala i smanjenje opće stope PDV-a na 24 posto. Iako taj potez spominjan u gotovo svakom krugu reforme, dogodio se nije nikad. Razlog - prevelik udar na proračun za nešto što se u praksi pokazalo korisno samo za trgovce.
"Ispostavilo se da ako je u nekim slučajevima i dolazilo do snižavanja cijena, da je netom prije snižavanja i ubrzo nakon snižavanja da su te cijene vraćene, odnosno ponovno povećavane", poručio je ministar financija Marko Primorac.
Marić je nastavio u ritmu svakog prvog u godini novi krug reforme. U pet krugova se utjecalo na sve plaće, a one koje isplaćuje vlada pratile su trendove povećanja. Veće plaće tražili su i dobili djelatnici u javnoj i državnoj upravi. Neki lakše, a neki tek nakon prosvjeda - poput učitelja.
"Ima jedan osjećaj gorčine u meni. Zašto moramo ponovno doći za obrazovanje?!", pitao se Branimir Mihalinec, predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama 2019. godine.
No, svim pregovorima bila je zajednička jedna pojava - dogovor je bio postignut tek kada je premijer osobno sjeo za stol i ispunio barem većinu onog što se tražilo.
"Postignut je po našem uvjerenju jedan kvalitetan kompromis koji omogućuje prekid štrajka od sutra u jutro", rekao je Plenković 2019. godine.
"Mislim da je ovakav kompromis u duhu aktualnih ekonomskih okolnosti", poručio je tri godine kasnije.
Rezultat svega toga je kontinuirani rast plaća u svakoj godini HDZ-ovog mandata. Krenuli su s prosječnom neto plaćom od 5 685 kuna, da bi ona kroz godine porasla 47 posto, na 1110 eura ili 8 363 tisuće bivših kuna. No, paralelno s tim, rasle su i cijene. U prvim godinama mandata manje, da bi u posljednje tri eksplodirale u dvoznamenkastu inflaciju. To je progutalo rast plaća najsiromašnijima.
"U ovom rasponu od 560 do 946 eura kreće negdje preko 800 tisuća plaća. I to su krajnje siromašni ljudi. Njihov udio hrane u mjesečnoj potrošnji se kreće preko 40 čak i 50 posto", govori Sever.
"Jedan dio naših sugrađana prima plaću od vlade i njima je vlada povećavala plaće. Drugi dio naših sugrađana ovisi o mirovinama koje su relativno niske, i to veliki dio ovisi o mirovinama koje su rasle sporije od plaća", govori Damir Novotny, ekonomski analitičar.
A cijene su svima rasle jednako. Primjerice, blagdanska košarica prvog Plenkovićevog premijerskog Božića iznosila je 2000 kuna. Za Božić 2022. bila je čak 30 posto skuplja. A to je samo dio troškova građana. Samo u prošloj godini Eurostat je u Hrvatskoj zabilježio inflaciju troškova života od 13 do 15 posto. Dakle, Vladino povećanje plaća od 50 posto odavno su progutale cijene.
