Većina građana nikad nije doživjela povišicu od dvije tisuće eura - pa što kažu na veće plaće političara?
Čak tri četvrtine građana (75,8 posto) ne podržava povećanje plaća državnih dužnosnika. Taj potez podržava tek nešto manje od 17 posto ispitanika, dok je za njih sedam posto to sasvim svejedno.
Birači o povećanju plaća
Vladajući bi se trebali zamisliti zbog još nečega. Zanimljivo je da povećanje plaća ne podržavaju birači niti jedne od stranaka. I to više od polovice HDZ-ovaca (55,1 posto), čak 83,7 posto SDP-ovaca, te 87,3 posto birača MOŽEMO!. Veće plaće nisu baš dobro sjele ni biračima koalicijskog partnera vladajućih, Domovinskog pokreta koji je od početka bio glavni zagovornik te ideje. Njih 68 posto povišicu ne podupire.
Za deblje novčanike nije ni 87,9 posto MOST-ovih glasača.
Razlozi zašto podržavaju ili ne podržavaju povišice
Oni koji podržavaju povećanje plaća, kao razlog broj jedan navode da ih je trebalo uskladiti s plaćama državnih službenika i to njih gotovo 31 posto. Da će veće plaće u politici privući sposobnije da se bave politikom, smatra 23,8 posto građana. Da su naši političari imali najniže plaće u okruženju smatra njih preko 20 posto, dok ih 10 i pol posto misli da će veće plaće odvratiti političare od korupcije.
Oni koji ne podržavaju odluku o povećanju plaća u najvećoj mjeri (41,5 posto) smatraju da je povećanje preveliko u odnosu na druga povećanja plaća. Nadalje, 25,2 posto smatra da su im i dosadašnje plaće prevelike s obzirom na njihove rezultate rada. Petnaest posto misli da bi trebali imati prosječnu plaću u Hrvatskoj i ništa više, dok 13,7 posto kaže da prazna Sabornica ne zaslužuje nikakvo povećanje plaće, već smanjenje.
Građane smo pitali i što misle o zahtjevu ministra financija Marka Primorca koji je tražio od svih ministara rezanje njihovih proračuna.
Kao razloge ovog poteza najviše njih (34,7 posto) smatra da je ovdje bilo riječi o predizbornom napuhavanju proračuna i davanju obećanja koja se ne mogu ispuniti. Nakon toga slijede oni koji smatraju da je riječ o predizbornom povećanju plaća u javnom sektoru (19,8 posto), zatim da se tu radi o smanjenju proizvodnje (14,8 posto) i ekonomske aktivnosti te smanjenju prihoda od turizma (11,7 posto).
Istraživanje je za RTL provela agencija Promocija plus od 31. srpnja do 2. kolovoza na uzorku od 1300 ispitanika uz grešku od plus minus 2,7 posto i pouzdanost od 95 posto.
