U ponoć je na snagu stupila izborna šutnja koja traje sve do zatvaranja birališta sutra u 19 sati. Tijekom izborne šutnje zabranjena je svaka politička promidžba kandidata, stranaka i koalicija, nagovaranje birača da glasuju za određenu opciju, kao i objavljivanje procjena izbornih rezultata, izjava i intervjua sudionika izborne promidžbe. Za kršenje šutnje na parlamentarnim izborima nema nikakvih kazni.
Sve nepravilnosti pratite se u Državnom izbornom povjerenstvu u kojem je naša reporterka Ivana Ivanda Rožić razgovarala s Josipom Salapić, potpredsjednikom DIP-a.
Koliko je prijava stiglo?
"Prijave su počele stizati od samog jutra, to krenulo od 7.20, pristiglo ih je oko stotinjak, a možda dok razgovaramo i više od toga. Bilo je tu svega i svačega, iako je dan kada se treba šutjeti. Baš ne šuti. Mislim da mogu slobodno reći da se ta politička kampanja ustvari prebacila na dan izborne šutnje jer su prijavitelji više manje kandidati, odnosno političke stranke neovisni kandidati, a u nekim slučajevima imate svega i svačega. Susjeda koji gledaju nekakve plakate okolo, tako da smo mi bili zaista danas zatrpani i načitali svega i svačega. Ako je bilo prijava vezano za biračke odbore, to je naša nadležnost, to smo rješavali, ali da je bilo nečega što ne spada uopće u razmatranje, bilo je, Ali evo mi smo cijeli dan ovdje i naše stručne službe su sve to i pročitale."
Na koji način se najviše kršila izborna šutnja?
"Bilo je svakakvih apsurda, nekakav birač je ustao ujutro iz kreveta i vidio na svom automobilu na vjetrobranu nekakav letak i onda je napisao prijavu na jednoj stranici. Netko je vidio da izborni plakat nije udaljen 50 metara od biračkog mjesta nego 20 metara, pa onda moramo zvati nadležno izborno povjerenstvo da se to ukloni. Bilo je dosta prijava za društvene mreže koje mi teško možemo kontrolirati jer tu se ne radi o kandidatima niti o političkim strankama, nego privatnim osobama koje favoriziraju određene kandidate. Ne postoji pravilo i način na koji adekvatno kontrolirati društvene mreže niti kažnjavati takve osobe. Nemamo ni novčanu kaznu za ove prekršitelje izborne šutnje u ovom zakonu."
Kad su u pitanje društvene mreže svatko može napisati nekakav komentar ili objavu, što s tom osobom?
"Ma piše se svašta, tu se vrši politička propaganda. Ono što je zanimljivo za EU izbore imamo kazne od 2500 do 30.000 eura za kršenje izborne šutnje, a za izbore za Hrvatski sabor, koji su puno kompliciraniji i s potpuno drugačijim pravilima mi imamo izbornu šutnju, ali nemamo način kako da kaznimo stranke ili neovisne kandidate koji su tu šutnju prekršili, a vidimo i sami da je toga danas bilo."
Što to onda znači? Treba li izbornu šutnju ukinuti?
"To znači da u budućem vremenu taj institut izborne šutnje treba ukinuti i jednostavno kandidatima dati da do zadnjega dana imaju pravo govoriti ionako više manje na određene načine govore ili donijeti određene izmjene vezano za kazne, da postoji kazna u nekom velikom većem novčanom iznosu. Mogu reći da smo mi predložili izmjene zakona, mi smo zaista u DIP-u za to da se institut izborne šutnje potpuno ukine."
Znači li to da bi na današnji dan mogli govoriti, a sutra bi bila izborna šutnja ili potpuno ukidanje izborne šutnje?
"Mi smo za potpuno ukidanje, onda imamo kombinaciju dva koju smo predložili, a to je da bude dan prije izbora moguće govoriti, ali na dan samog glasovanja ne i uvesti kazne koje će biti adekvatno propisane. Kad vam netko zatrpava prijavu, a nema razloga za to ako postoji kazna od deset tisuća eura, netko će razmisliti o tome hoće li pisati samo da bi pisao. Mi gubimo vrijeme i cijeli aparat dajemo u pogon za nešto što nema smisla."
