Počelo je i konzumerističko ludilo! Ovog prosinca, procjene su, potrošit ćemo najviše do sada – više od lanjskih 17 i pol milijardi kuna. Skuplje su i jelke. Ako je suditi po prodaji, polnoćka samo što nije. Kupuje se i prodaje kao da je Božić sutra, a ne za tri tjedna. Širi se trend ranijeg ukrašavanja, pa su drvca u mnogim domovima već okićena.
„Prvi bor sam prodao prije dva tjedna. Cijena je porasla 20 posto u odnosu na prošlu godinu zbog inflacije, a najviše se prodaju nordijske jele i srebrne smreke“, izjavio je Mario Beranek, vlasnik rasadnika u Svetoj Klari.
Trećina prodanih bude u tegli. Iako su za 50 kuna skuplja, živa su drvca sve više u modi – za cijenu se često i ne pita.
„Bor u tegli je od 250 do 300, a nordijske jele i srebrne smreke od dva metra su od 200 do 300 kuna“, rekao je Beranek.
Čarobni je to svijet koji svake godine počinje sve ranije. Svi znaju da to nije bez razloga jer najviše se troši baš u “to vrijeme godišta”.
„Planiram potrošiti oko 500 kuna za 10 poklona“, kazala je Sonja Majstorović iz Zagreba.
„Pa ne mislim previše – ove godine vrlo skromno, par stotina kuna, ne više“, rekla je Nena Šporčić iz Zagreba.
„Za poklone 500 eura! Uvijek sam znao kako napraviti novce, pa onda znam i kako ih potrošiti“, izjavio je Ante Balentović iz Zagreba.
Od 2017. godine do sada penjali smo se s potrošenih 13 i pol milijardi na 14,8, pa na gotovo 16. Preklani smo se vratili na razinu iz 2017., a lani smo potrošili rekordnih 17 i pol milijardi kuna. Ovog prosinca, po svemu sudeći pada novi rekord.
„Lijepo skromno, odojak, janjetine malo – i to je to. Cifre ne gledam, koliko je je“, izjavila je Katarina Blajher iz Zagreba.
„Možda će dio potrošnje biti generiran činjenicom pretvaranja kuna u eure i dio ljudi će htjeti te kune potrošiti, i ne čekati promjene tako da, bit će različitih impulsa“, kazao je Mladen Vedriš, ekonomski stručnjak i profesor na Visokom učilištu Effectus.
Kupnja za blagdane lakše pada ako znate da možete računati na koju kunu više.
Od velikih državnih tvrtki najveće božićnice daje JANAF – 3500 kuna. Slijede zaposlenici u Hrvatskim šumama, HEP-u, zatim državni službenici koji mogu računati na 1750 kuna. 250 kuna manje dobit će zaposlenici INA-e, a 1000 kuna oni u HNB-u.
„Postoji dio poslodavaca koji neće isplatiti božićnice, neće isplatiti nagrade, neće dati svojim radnicima niti nekakav dar u naravi, niti će dati nekakvu potporu kao što je darivanje djece, a opet je neoporezivo“, kazao je Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata.
Za ukupnu se ekonomiju blagdani itekako isplate, a ako si ipak i ne priuštite ono što želite, sjetite se da poanta Božića svakako nije u trošenju.
