Nekada ih je na istočnoj obali Jadrana bilo čak tisuću, a sada su ostale samo tri – paška, ninska i stonska. Hrvatske solane sol još uvijek proizvode na način kako se proizvodila zadnje dvije i pol tisuće godina, ali uslijed nedostatka radne snage dio procesa je zadnjih desetljeća i moderniziran.
Bageri i radovi na bazenima plitke lagune paške solane uznemirili su dio javnosti - ruše li se stoljetna polja soli i napušta tradicionalna proizvodnja kakva tu traje od antičkih vremena?
"Na Pagu se ne napušta proizvodnja soli. Ona je tu bila tisućljećima i ostat će i dugo poslije nas tako da nema straha", umiruje odmah direktor najveće hrvatske solane Josip Ćapin i dodaje kako je riječ o redovitim radovima na održavanju bazena: "Sada trenutačno mijenjamo daske na bazenima koji inače služe za kristalizaciju. Ako te daske redovno ne mijenjamo, a tu je rok nekakvih pet do deset godina, ne možemo proizvoditi sol."
Moderniziran proces
Godišnje proizvedu oko 16 tisuća tona soli, a veći dio proizvodnje zadnjih desetljeća je moderniziran. Sol se prikuplja u toplijem dijelu godine, proizvodnja je poboljšana uz pomoć strojeva, a zimi se pakira. U bijelome brdu usred skladišta trenutačno ima oko 9 tisuća tona najfinije paške soli i da bi se ona spakirala u one pakete koje kupujemo u trgovinama, potrebno je šest mjeseci. Zimi je tvornica u remontu i radi samo pakirnica. Na skladištu su spremni paketi za izvoz, a na jednom stoji i "Amerika, ne diraj".
Dio proizvodnje još uvijek se obavlja u najvrućim ljetnim periodima potpuno ručno prikupljanjem cvijeta soli i takozvanim 'žgribanjem' (sakupljanjem soli uz pomoć širokih lopata) krupne nerafinirane soli što je prije uvođenja strojeva zahtijevalo veliki broj radnika koje je danas nemoguće pronaći. "Prije 30-40 godina onda je trebalo do 300 ljudi na terenu biti da bi se sol što prije skupila radi vremena, ako bi bilo naoblačeno ili ne daj Bože kiše da se sol ne bi rastopila i da se što prije skupi i spremi u skladište za daljnju preradu, pakiranje i transport", kaže Dubravko Maržić, djelatnik solane na vanjskoj operativi, koji u solani radi 39 godina.
Zahvaljujući ekološkom certifikatu izvornog proizvoda, napravljeni su brojni proizvodi od te soli, a neki od njih su i ljekoviti poput salamure zahvaljujući i bilju koje raste u pojačanom salinitetu. "Ona se upotrebljava za suzbijanje psorijaze, za otklanjanje gljivica na nogama i za pripravke raznoraznih kozmetičkih proizvoda" pokazuje pakiranje turistički vodič solane Rinaldo Bukša.
Postaje ornitološki rezervat?
Paška solana je već zaštićena Europskom direktivom o područjima ekološke mreže kao dio Nature 2000, ali razmatra se i mogućnost da postane ornitološki rezervat. "Došli smo do zaključka isto tako da bi bilo dobro da se to područje zaštiti i za ptice, malo jača kategorija, jer na tom području od 400 vrsta ptica koje su zabilježene u Hrvatskoj, u Pašku solanu dolazi njih 115", poručuje Morana Bačić, stručna voditeljica u JU Natura Jadera, i napominje kako tek treba izraditi stručne podloge i dobiti odobrenje nadležnog ministarstva.
A ako se zaštiti, nikakvih značajnih promjena u korištenju područja ili zabrana ne bi trebalo biti jer sama gospodarska djelatnost solane, dodaje stručnjakinja, pogoduje održanju bioraznolikosti.
Samoj solani zaštita bi mogla pomoći u financiranju preko europskih fondova skupe obnove infrastrukture solane koju sada financiraju sami kao korisnici državne koncesije.
