Na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu ove godine bilo je 70 mjesta osigurano za studente koji žele predavati fiziku, no popunjeno je tek 13 mjesta. Podaci jasno pokazuju da studenti ne žele upisivati nastavničke smjerove, preferirajući istraživačke i inženjerske opcije koje nude bolje financijske i profesionalne perspektive.

„Sa istraživačkim smjerom se može više zaraditi i imati bolju perspektivu za posao, a mogućnosti nakon završetka studija su brojnije,“ kaže Marko Kolovrat, student istraživačkog studija fizike na PMF-u.

Situacija na nastavničkom smjeru matematike nije mnogo bolja: od 70 mjesta, popunjeno je 55, dok je 15 mjesta ostalo prazno. „Faks je možda pretežak za nekoga tko će na kraju raditi kao nastavnik. Netko tko skupi toliko znanja može naći puno bolje plaćeni posao,“ komentira Josip Matanić, student inženjerskog smjera matematike.

POSTAT ĆE ODGAJATELJI? /

Fuchs ima rješenje za višak učitelja: Kaže da mogu ići raditi u vrtiće

Problemi u školama

Dekan PMF-a, Mirko Planinić, ističe nekoliko razloga za ovakav trend: „Velik je pritisak od roditelja, velik je pritisak od učenika, premalo mogućnosti za napredak, a oprema u kabinetima nije adekvatna. Sve su to elementi koji pokazuju da li se cijeni ili ne cijeni ovo zanimanje.“

Podaci Ministarstva obrazovanja za lipanj 2025. godine pokazuju ozbiljne posljedice: u srednjim školama radi 15 nestručnih nastavnika fizike i 27 matematike, dok u osnovnim školama situacija uključuje 62 nestručna učitelja fizike i 71 matematike. Ukupno 175 osoba predaje predmete koji im nisu struka.

Suzana Hitrec, predsjednica Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja, objašnjava: „Pokušavamo na sve načine dovesti nekoga u razred, pa se može dogoditi da rade umirovljenici ili osobe koje su završile neke srodne fakultete.“

Primjer OŠ Jure Kaštelana u Zagrebu ilustrira problem u praksi: učiteljica fizike i informatike je na bolovanju, a druga učiteljica je pronašla bolju ponudu. „Djeca nisu ni na koji način oštećena, oni uredno slušaju sav program i savladavaju ishode učenja, ali taj akademski stupanj jednostavno nije adekvatan za radno mjesto,“ objašnjava ravnatelj Krešimir Supanc.

Slične poteškoće imao je i MIOC, poznata STEM gimnazija u Zagrebu. „Ovog ljeta sam morao pronaći 11 novih nastavnika i nastavnica kako bih upotpunio kolektiv, jer su kolege odlazile u mirovinu ili bile na bolovanju,“ kaže Nikola Dmitrović, ravnatelj XV. gimnazije.

Ministarstvo obrazovanja nudi stipendije od 600 eura za studente nastavničkih STEM studija, a ove akademske godine podijeljeno je 503 stipendija. No, očito to nije dovoljan poticaj. „Znamo da nam godišnje nedostaje oko 50 profesora fizike, a upisujemo samo 13–14 studenata, što je nedovoljno za potrebe škola,“ naglašava dekan Planinić.

Ono što nastavnici trebaju, kažu nam, su bolji uvjeti rada i veće plaće. A trenutačna situacija ostavlja samo pitanje – tko će sutra predavati ključne predmete?