U Srbiji traje jedan od najvećih protuvladinih prosvjeda ikada. S porukom "Predugo smo trpjeli, ali više nećemo", stotine tisuća se okupilo ispred Narodne skupštine Srbije i po beogradskim ulicama.
Velike su mjere osiguranja, a zabilježeno je i nekoliko incidenata u režiji onih koji se protive prosvjedu.
Može li Vučić preživjeti prosvjed?
Gost RTL-a Danas bio je bivši ministar vanjskih poslova Miro Kovač, kojeg smo pitali može li predsjednik Aleksandar Vučić preživjeti najmasovniji prosvjed. "Ima jako puno ljudi, mnogi su frustrirani, neki su ispunjeni mržnjom što je opasno. To se proširilo i ako se bude nastavilo širiti, onda je to jako masovno, a kao što znamo iz povijesti, bitka protiv naroda ne može se dobiti", govori Kovač.
Bivši ministar govori da ni studenti, ni građani, ni Vučić, ali ni on sam ne znaju kakav kraj možemo očekivati. "Ponavljam, bitka protiv naroda - ako prosvjednici budu u većini, ako bude više onih kojih su protiv sadašnje vlasti, tu se bitku ne može dobiti."
Kovača smo pitali hoće li se Vučić morati povući. "Na njemu je da donese odluku, ne na meni. Vučić je čini mi se imao šansu. Čini mi se prije nekoliko mjeseci, mogao povući neke radikalne poteze, koje očito nije povukao", kaže Kovač i ističe da je to ipak unutarnja stvar Srbije.
'Antireklama za sadašnju srpsku vlast'
Osvrnuo se i na zabranu ulaska medijima u Srbiju. "Doživljavam to kao jednu vrstu straha vlasti u Srbiji, koja je čini mi se nepotrebna. Mi u Hrvatskoj smo isto imali razne prosvjede, nismo nikad nikad branili nekome da uđe u Hrvatsku. Vidjeli smo i drugdje, u Mađarskoj. Možda je toga bilo, ali ja nisam čuo, da je mađarski premijer Viktor Orban nekome zabranio ulazak", priča Kovač i dodaje da je to "antireklama za sadašnju srpsku vlast".
Na pitanje treba li Hrvatska reagirati prosvjednom notom, Kovač poručuje: "Naravno da mora reagirati, to je red. Ja prihvaćam, ne želim to uopće kvalificirati ovako ili onako. Očito je tamo posve drugačije ćudoređe nego što je u Hrvatskoj i drugdje, to možemo uvažiti, ali kažem da je to antireklama. Hrvatska vlast mora reći: 'Takvo ćudoređe ne prihvaćamo i od vas tražimo da se ponašate drugačije."
Kovač ne kaže da će prosvjedna nota nešto promijeniti, ali govori da je red da hrvatska Vlada i Ministarstvo vanjskih poslova to naprave. "Pretpostavljam da će ministar Gordan Grlić Radman napraviti. On će to odlučiti s predsjednikom Vlade, ali ja to tako osjeća", tvrdi Miro Kovač.
Našeg sugovornika pitali smo zašto je izostala jača reakcija Europske unije. "Drugačiji su prioriteti trenutačno. Prioritet je trenutačno rat Rusije protiv Ukrajine, vidimo da snalaženje Europske unije nije baš najbolje. Vaše pitanje je indikativno zato što pokazuje da ni na ovom planu nema pravog stava, što je žalosno", smatra Kovač.
Situacija u BiH
Osvrnuo se i na situaciju u Bosni i Hercegovini, gdje je izdan nalog za uhićenju predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika. "Dodik ide u radikalizaciju, koja je podržana u Narodnoj skupštini u Banjoj Luci. Od 83 zastupnika, 50 ih podržalo nacrt novog Ustava. Za nas u Hrvatskoj je najvažnije da su rukovodstvo Hrvata u BiH mirno, sabrano, razumno. Da Hrvati ne prihvate bilo kakve pozive na radikalizaciji, nego da budu mudri, da čuvaju ustavnopravni poredak, da poštuju Ustav BiH, zakone i da se pokažu kao zreli, ustavotvoran narod u Bih, kojeg će Hrvatska zdušno podržavati", priča Kovač.
Pitali smo i misli li da će se Dodik predati institucijama BiH. "Vidjet ćemo kako će se postaviti snage EUFOR-a i visoki predstavnik, hoće li zajedno krenuti u akciju uhićenja gospodina Dodika. Ono što znamo jest da je NATO, koliko sam čuo, izršio simulaciju u slučaju nemira u BiH. Znači da su te snage spremne za djelovanje i pretpostavljam, ako se donese da se njega privede, da će ta akcija biti uspješno izvršena", kaže bivši ministar Miro Kovač.
"Najviše bih volio da postoji dovoljno razuma u BiH, i kod Srba - kod Dodika, vidjeli smo da postoji kod Hrvata, kod Bošnjaka, i da se predstavnici triju naroda uspiju dogovoriti o normalno suživotu poštujući Ustav BiH bez stranog uplitanja. Očito to nije moguće, vidimo se da se događa radikalizacija, i nažalost zbog toga je potrebno da se priprijeti djelovanjem EUFOR-a", zaključuje Kovač.