Inflacija u eurozoni ubrzala je i u prosincu, a najsnažnije su porasle potrošačke cijene u Hrvatskoj. S prvim danom nove godine, stigao je i niz novih poskupljenja. Trgovci su potiho podignuli i cijene pića nakon što je naknada za povratnu ambalažu porasla tri centa.
Građane ovaj mjesec čekaju i veći računi za struju. Povećala se mrežarina za 12 posto, a to se odnosi na sve kategorije kupaca. Struja će tako kućanstvima u samo nekoliko mjeseci poskupjeti oko 10 posto. Za kućanstvo s potrošnjom od tri tisuće kilovat-sati, ukupno povećanje iznosit će oko četiri eura na mjesec. Iz HEP-a poručuju da je cijena električne energije za kućanstva i dalje među najnižima u Europskoj uniji.
O svim ovim poskupljenjima RTL-ova reporterka Kristina Čirjak razgovarala je s potpredsjednikom izvršnog odbora HUP-Udruge trgovine Mirko Budimirom.
Imamo najveću inflaciju u eurozoni. Kako je to moguće?
Kod nas se uvrstio narativ da su trgovci za sve krivi, pa i za inflaciju. To nije točno. Trgovci rade za svoju maržu i odgovorno mogu reći da trgovci nisu dizali svoju maržu. Kakva je bila prošle godine i prijašnjih godina, ona se nije mijenjala. Trgovci nisu izvori inflacije koja je kod nas prisutna. Moramo znati da smo imali realni rast plaća oko 10 posto. Čim rastu plaće i dohodci građana, stvara se veća potražnja. Mi nismo dostatni za svoje proizvode, sami sebi ne možemo proizvoditi toliko proizvoda koliko nam treba, ovisni smo o tržištima Europske unije za uvoz. Čim je veća potražnja, tu su ekonomski zakoni, ona se na neki način diže kod dobavljača, a mi to moramo prevaliti na potrošače odnosno građane.
Spomenuli ste marže. Danas vas je ministar Ante Šušnjar prozvao i rekao da imate veliku maržu. Kako mu odgovarate?
Nemamo velike marže. Podsjetio bih na istraživanje Agencije za tržišno natjecanje koja je uspoređivala 2023. i 2022. godinu gdje se u grupi proizvoda koji nas najviše zanimaju, dakle hrana, piće i kućne potrepštine, pokazalo da su marže iste i da se nisu mijenjale u godinu dana. To je upravo što sam rekao da se marže kod nas nisu mijenjale.
Tko je onda po Vama kriv za sva ova poskupljenja i visoku inflaciju?
Nismo dostatni da možemo proizvesti roba koliko nam treba, vezani smo za europsko i svjetsko tržište. Kako se tamo cijene kreću, to se mora prevaliti na naše potrošače.
Ministar Šušnjar je pozvao građane na svojevrsni bojkot, odnosno da izbjegavaju trgovine koje neopravdano podižu cijene. Što kažete na to?
Teško je sad biti arbitar i reći da netko nešto tu neopravdano podiže. Mi svi građani imamo pravo izbora i ići ćemo kupovati gdje je najpovoljnije.
Mislite li da je ministrova izjava bila hrabra?
Ne znam je li to bilo hrabro ili ne. Ali podsjetio bih da smo racionalna bića, i racionalno se ponašamo kao potrošači. Idemo tamo gdje jeza nas povoljnije. Kad odlučuje gdje će kupovati nekome je bitan ambijent, nekome cijena, dostupnost i tako dalje. Ali to je čar tržišta. Kao građani idemo kupovati gdje je najpovoljnije. I ne možemo s arbitrom nekome donositi da netko ima nerealno visoke cijene.
Sve je poskupjelo pa tako i cijene gaziranih pića nakon novih naknada za povratnu ambalažu. Kako i zašto?
Od 1. siječnja imamo novi pravilnik o ambalaži gdje imamo dvije ključne stavke koje su bitne, to se odnosi na povratnu ambalažu i vrećice koje koristimo kad uzimamo voće kod trgovaca. Po novome pravilniku sa 7 eurocenti povisila se povratna naknada za ambalažu za piće na 10 centi, ali podsjetio bih da je to samo prolazna stavka. Kao građani ništa tu ne gubimo. Jer tih 10 centi dobijemo kad tu ambalažu vratimo kod ovlaštenog otkupljivača.
Nama se to baš tako ne čini. Prozvala vas je i ministrica Vučković koja kaže da nema opravdanja i razloga za podizanje cijena pića s obzirom na nove naknade.
Jednostavno je. Ako imamo obvezu od 1. siječnja primjenjivati novi pravilnik, moramo ga primjenjivati. On ide sa 7 na 10 centa, ta se tri centa moraju prebaciti na cijenu.
Ali neki trgovci su dignuli cijene pića i za 20 centi.
Opet kažem, povratna naknadna je za nas neutralna, to dobijemo nazad. Vraćam se opet na početak priče. Imamo dobavljače koji pod nekim uvjetima daju svoju robu i mi već imamo od 1. siječnja nove cjenike za neke robe od nekih dobavljača, pa i za pića. I to se opet mora prevaliti na krajnju cijenu.
Ministrica Vučković je rekla da dio troškova snosi i Fond te da su u optjecaju još neke stare boce. Jeste li i tu na dobitku?
Mi ne možemo biti nikako na dobitku. Ako se želi implicirati da je neki trgovac nakupovao puno skladište tih boca odnosno robe gdje je povratna naknada, to je ekonomski nelogično jer to su premali iznosi da bi si netko opterećivao zalihe za 3 centa. Više vas košta kapital koji je na tržištu od ta tri centa. Nije ekonomski racionalno. Mi imamo situaciju da od 1. siječnja kada građani dođu kod otkupljivača, on mu mora dati 10 centi za povratnu naknadu. A mi kad kupujemo od proizvođača robu, on u svom računu nam naplati 10 centi i mi to prebacujemo na kupca i on kad kupi kod nas ide vratiti i dobije svojih 10 centi. To je prolazno samo.
