Upravo poskupljenja građani navode kao najveći problem uvođenja eura.
Pokazuju to rezultati istraživanja o iskustvu Hrvata s novom valutom koje je za RTL provela agencija Promocija plus.
Naime, građani baš i nisu zadovoljni uvođenjem eura i to najviše zbog rasta cijena nakon konverzije. To je mišljenje 30,5 posto ispitanika. Gotovo 15 posto (14,8 posto) nije naišlo na nikakve probleme, ali 11,9 posto građana priznaje da se u plaćanjima s eurima ne snalazi.
Poteškoće s bankomatima imalo je 11,4 posto građana.
Devet posto kao problem vidjelo je duge redove u bankama.
A trebalo se naviknuti i na preračunavanje, s time je imalo problema 6,7 posto ispitanika. Njih 5,3 posto imalo je problem što trgovci nisu prihvaćali kune, a posebno su odbijali kovanice.
S manjkom eura susrelo se 4,5 posto ispitanika, a problem pogrešnog vraćanja ostatka prilikom kupnje imalo je 4,4 posto građana. Neke druge probleme imao je njih 1,4 posto.
Još malo o najvećem problemu – poskupljenju.
Ispitanicima su bile predstavljene tvrdnje, a oni su ih ocjenjivali. Sasvim je jasno - glavne krivce u višim cijenama vide u trgovcima koji su lovili veću zaradu i to smatra 88,3 posto ispitanika.
Vlada se mogla bolje pripremiti
Da se Vlada mogla malo bolje pripremiti, baš kao i Državni inspektorat tvrdnja je koju podržava 78 posto građana. Ipak, nešto više za poticanje poskupljenja okrivilo bi domaće proizvođače i uvoznike (78,2 posto).
Čak 77 posto ispitanika također smatra da je visoka inflacija, koju bilježimo od ljeta, važan razlog sadašnjem rastu cijena, dok njih 64,2 posto misli da je u Hrvatskoj tržišna ekonomija u kojoj trgovci mogu slobodno formirati cijene.
Više od polovice ispitanika, odnos njih 56,3 posto, smatra da je rast cijena roba i usluga posljedica rasta troškova energenata i transporta.
Vlada prijeti poduzetnicima i traži ih da cijene vrate na one zadnjeg dana prošle godine, a da će pojačane inspekcije i kazne tome najviše pridonijeti smatra 34,6 posto ispitanika.
Gotovo upola manje, odnosno njih 16 posto, misli da je rješenje ukidanje potpora za energente poduzetnicima koji su podigli svoje cijene. Na trećem mjestu popularnosti mjera za vraćanje cijena na staro, ističe se ograničavanje cijena osnovnih proizvoda i to smatra 14,4 posto ispitanika.
Crne liste trgovaca, koje spominje oporba kao rješenje, vidi gotovo jednak broj ispitanika, odnosno njih 14,3 posto. Uvođenje dodatnog poreza trgovcima, koji nepošteno dižu cijene, kao mjera za rješenje baš i nije prepoznata kod građana i samo njih 7,9 posto odabrali bi to kao mjeru vraćanja cijena na staro.
Većina se sasvim dobro snalazi s eurima
Kada se građane pita da sami procijene vlastito snalaženje s novom valutom u prva dva tjedna, samo njih 2,1 posto kaže da se uopće ne snalazi, teško se snalazi 6,8 posto njih, a uz puno muke i problema snalazi se njih 11,6 posto. Istovremeno 39,1 posto kaže da ima malih problema, ali ništa posebno, dok 40,1 posto ispitanika tvrdi da nema nikakvih problema s eurima.
Kada se zbroji, više od 90 posto ih kaže da nema nikakvih problema sa snalaženjem oko eura u novčaniku. Jedino im problem stvara, baš kao i kod kune, njihova količina u novčaniku.
NAPOMENA: Istraživanje je za RTL provela agencija Promocija plus od 17. do 18. siječnja na uzorku od 600 ispitanika. Standardna greška uzorka je +/-4 posto uz razinu pouzdanosti od 95 posto.
