U organizaciji Lika Cluba, RTL-a Hrvatska i Net.hr-a u Kulturno-informativnom centru u Gospiću održan je panel "Kako EU projekti mijenjaju Liku za novu generaciju?", koji je okupio predstavnike lokalne samouprave, obrazovanja, razvojnih institucija i poduzetništva, piše likaclub.net.hr.
Izuzetno konstruktivan razgovor otvorio je niz tema koje posljednjih godina snažno obilježavaju Liku – od depopulacije i odlaska mladih do razvoja gospodarstva, obrazovanja, poduzetništva i mogućnosti koje nude europski fondovi.
Moderatorica Ida Hamer otvorivši panel istaknula je kako je cilj panela razgovarati o konkretnim projektima koji već danas mijenjaju kvalitetu života u Lici, posebice kada je riječ o mladima, školama, vrtićima, energetskoj obnovi i razvoju poduzetništva.
Na početku se okupljenima obratio vlasnik Lika Cluba Danijel Tušak, naglasivši kako je cilj Lika Cluba stavljati naglasak na ljude i pozitivne priče iz Like.
U fokusu našeg medija su ljudi i život na ovom području i zato koristimo svaku priliku da naše ljude, od najmlađih do starijih, koji stvaraju i koji imaju rezultate iza sebe, istaknemo i na temelju njihovih primjera pokažemo da mi možemo napraviti puno toga. Drago mi je što smo dobili priliku pokazati da i ovdje u Gospiću ima projekata, stručnjaka i ljudi koji znaju koristiti sredstva te da smo ovdje okupili pet stručnjaka koji su kroz svoje pozicije povukli EU sredstva, koji mogu puno toga reći i vjerujem da ćemo odavde otići s malo više znanja i da ćemo moći koristiti ova sredstva još bolje, rekao je Tušak.
Foto: Lika Club
Demografija ostaje najveći izazov
Glavna tema panela bila je demografska slika Ličko-senjske županije, na čije su se stanje i mogućnosti panelisti osvrnuli, svatko iz svoje perspektive. Gradonačelnik Otočca Goran Bukovacpodsjetio je kako se prostor Like desetljećima suočava s iseljavanjem stanovništva.
Govoreći o svom bogatom iskustvu rada u školama diljem županije, posebno je istaknuo primjer Kosinja, gdje je nekadašnja škola koja je upravo obilježila veliki jubilej i nekada imala stotine učenika, danas gotovo prazna.
Izgubili smo u posljednjih 20 godina preko 25% stanovništva u Ličko-senjskoj županiji. Ličko-senjska županija je prostor iz kojeg se iseljava i imamo demografske probleme više od 100 godina, upozorio je Bukovac.
Naglasio je kako je potrebno stvarati kvalitetnije uvjete života za ljude koji ovdje žive, ali i otvoriti prostor za dolazak novih stanovnika i radnika.
Foto: Lika Club
Sličnu zabrinutost izrazila je i ravnateljica Strukovne škole Gospić Barbara Tomljenović Jurković, koja je upozorila na zabrinjavajući trend odlaska učenika nakon osnovne škole.
"Posljednjih nekoliko godina bilježi se intenzivan pad broja učenika, iako je sve to počelo nakon rata gdje imamo do sada zabilježeno preko 50% pada broja stanovništva na području Ličko-senjske županije i na području grada Gospića. Mi imamo sreću da smo jedina strukovna škola, odnosno najveća strukovna škola na području Ličko-senjske županije. Polivalentni smo, imamo sedam sektora što uvijek osigurava stabilne upise. Međutim, zabrinjavajući je podatak da je prošle godine od 387 učenika osnovnih škola u cijeloj Ličko-senjskoj županiji, njih 154 odlučilo nastaviti školovanje u drugoj županiji i to je gotovo 40%", rekla je.
Dodala je kako je mala vjerojatnost da će se velik dio tih mladih ljudi kasnije vratiti, zbog čega je važno obrazovne programe povezati s tržištem rada i stvarnim mogućnostima zapošljavanja.
Potencijali Like: od rada na daljinu do održivog turizma
Ravnatelj Ličke razvojne agencije Andrija Brkljačić smatra kako Lika ne smije razvoj temeljiti samo na jednom sektoru. Govoreći o mogućnostima razvoja, izdvojio je IT sektor, ali prvenstveno kroz model rada na daljinu.
"To bi značilo da ljudi, pogotovo mladi, mogu ovdje živjeti, ali raditi za tvrtke ili poslodavce u Zagrebu ili Berlinu", rekao je Brkljačić.
Foto: Lika Club
Kao značajne potencijale naveo je i modernu poljoprivredu te turizam, uz naglasak da budući razvoj mora biti usmjeren na kvalitetu sadržaja, a ne samo na povećanje broja smještajnih kapaciteta.
"Poljoprivreda se uvijek ovdje spominje kao potencijal i slažem se s tim, međutim smatram da nova vremena zahtijevaju nova rješenja. Klasična poljoprivreda teško da će nekome omogućiti dobar život. Treba tu uključiti nova znanja, nove vještine, nove tehnologije i dodatne vrijednosti. Upravo iz tog razloga je na razini županije, kao jedan od strateških projekata, predviđen centar za razvoj brdsko-planinske poljoprivrede koji bi se upravo trebao baviti tom problematikom. Od razvoja stočarstva, biljnog uzgoja i stvaranja dodatne vrijednosti i finalizacije proizvoda", dodao je spomenuvši i turizam koji se razvija, ali na čijoj kvaliteti još treba raditi.
“Sve je stvar odluke”
Posebnu pažnju izazvalo je izlaganje poduzetnice Mirele Glavaš koja je danas ujedno i pročelnica u gradu Senju, a koja se iz Zagreba preselila u Liku i danas ovdje razvija i vlastiti posao i brojne projekte.
Govoreći o razlici između života u velikom gradu i Like, istaknula je kako je kvaliteta života jedan od najvećih aduta ovog kraja.
Foto: Lika Club
"Došavši u Liku zatekla sam nekolicinu ljudi s kojima sam kroz prve razgovore vidjela da postoji potencijal. Ono što je ključno mladim ljudima je upravo odluka. Svakako pozdravljam sve mlade koji se odluče otići, vidjeti, naučiti, ali onda da se vrate u svoj kraj i svoju pamet ostavljaju ovdje. Ja danas radim i online i s kolegama iz cijele Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore, tako da je sve stvar odluke i kako si to posložite. Razlika između ubrzanog grada Zagreba i onoga što mi nikada ne fali je promet. Ljepše mi je svaki dan putujući u Senj ili bilo gdje kroz županiju naići na kravu, tele ili risa", poručila je Glavaš.
Prisjetila se i izazova s kojima se susrela po dolasku u Krasno, od nestanka struje i interneta do prilagodbe sporijem i mirnijem načinu života, ali smatra kako upravo zajedništvo i suradnja lokalne zajednice mogu biti ključ razvoja.
“Ja dolazim iz pozicije zamjenice pročelnice uprave grada Zagreba, gdje smo upravljali s velikim brojem projekata i bilo je vrlo intenzivno. Naravno, ovdje je manje ljudi pa možda i manje zahtjeva, ali ne znači da jednako ne moramo pristupiti prema svakom građanu, prema svakom klijentu. Mislim da baš zbog te kohezijske politike, zbog ravnomjernog regionalnog razvoja je Europa upravo promišljala na taj način da sve regije diže tako da svi postanemo izvrsni i da dobijemo osnovnu infrastrukturu.”
Govoreći o ženskom poduzetništvu, naglasila je kako danas u Ličko-senjskoj županiji postoji niz institucija i programa koji pružaju podršku ženama poduzetnicama, od Hrvatske gospodarske komore i HBOR-a do lokalnih i županijskih potpora.
Posebno je izdvojila platformu "Žene i točka", koja povezuje poduzetnice iz Hrvatske i regije te omogućuje razmjenu iskustava i znanja.
Veliki projekti u obrazovanju i predškolskom odgoju
Jedan od najvećih projekata predstavljenih na panelu odnosio se na energetsku obnovu zgrade Strukovne škole Gospić vrijednu 2,5 milijuna eura.
Barbara Tomljenović-Jurković istaknula je kako projekt nije važan samo zbog boljih uvjeta rada, nego i zbog dugoročnih financijskih učinaka.
“Mi smo već ove godine zabilježili 32% smanjenja toplinske energije u financijskim sredstvima, odnosno smanjenje potrošnje”, otkrila je.
Foto: Lika Club
Dodala je kako će uštede omogućiti dodatna ulaganja u učenike, edukacije, stručne izlete i razvoj novih obrazovnih programa.
Škola trenutno provodi i Erasmus projekte, modernizira obrazovne programe te planira dogradnju novih učionica za sektor elektrotehnike i računalstva.
"Samo tijekom ove školske godine uključili smo se u niz drugih aktivnosti kako bismo radili na povećavanju znanja, vještina i kompetencija naših učenika. Ove godine smo završili dva manja projekta gdje smo ulagali u kompetencije učenika koje nadilaze ono što se nalazi u njihovim nastavnim planovima i programima, sada sa strukovnim kurikulumima. Isto tako nastojimo uskladiti našu ponudu obrazovnih programa s potrebama tržišta rada te u našoj upisnoj obrazovnoj politici ne postoji ni jedan obrazovni program koji se trenutno vodi kao suficitaran", istaknula je te dodala kako na inpute s tržišta rada nastoje uvoditi nove obrazovne programe, bilo u redovno obrazovanje ili obrazovanje odraslih, djelomične kvalifikacije, mikrokvalifikacije, kako bi omogućili cjeloživotno obrazovanje.
Dodala je i kako planiraju i nadogradnju zgrade za izradu devet učionica u sklopu sektora elektrotehnike i računalstva gdje bi se omogućilo učenicima da se uvedu novi obrazovni programi.
S druge strane, gradonačelnik Bukovac predstavio je projekt novog dječjeg vrtića u Otočcu, jednog od najvećih infrastrukturnih projekata u gradu posljednjih desetljeća.
Sljedeće godine upisat ćemo svu djecu i više neće biti liste čekanja, istaknuo je Bukovac.
Naglasio je kako vrtići nisu važni samo za djecu, nego i za roditelje, posebno majke koje se tako mogu ranije vratiti na tržište rada.
"To je najznačajniji projekt za grad Otočac u zadnjih 30 godina i planiramo završetak izgradnje krajem godine. Bit će to jedan od najvećih vrtića u Hrvatskoj u posljednjih 14 godina. Zadovoljit ćemo europske politike što se tiče obuhvata djece od najranije dobi da pohađaju vrtiće, ali i omogućiti ženama i majkama da se što prije vrate na tržište rada. Baka i djed polako odlaze u povijest jer preporuka je da djeca pohađaju vrtiće od najranije dobi kako bi kasnije mogla ostvarivati bolje rezultate u osnovnoj i srednjoj školi i na kraju na fakultetima", otkrio je.
Foto: Lika Club
HBOR: Interes za ulaganja raste
Voditeljica Područnog ureda HBOR-a za Liku Frana Lokas Mudrovčićgovorila je o financijskim instrumentima i kreditnim programima dostupnima poduzetnicima. Istaknula je kako Ličko-senjska županija posljednjih godina pokazuje sve veći interes za investicije, posebno u turizmu, energetskoj učinkovitosti i modernizaciji poslovanja.
"Ono što je još zanimljivo jest da s obzirom na to da provodimo financijske instrumente koji su novost na tržištu i predstavljaju kombinaciju kreditnih i bespovratnih sredstava, u Ličko-senjskoj županiji postoji velik interes i to su nešto složeniji krediti, s obzirom da sadrže i ovu komponentu EU sredstava. Međutim ima poduzetnika koji su uspjeli prevladati sve te poteškoće i zahtjeve koji su postavljeni pred njih i upravo su ti krediti u korištenju, odnosno te investicije se sada provode. Mislim da je to vrlo važno da mi kao jedna demografski načeta županija ipak imamo još uvijek snage, stručnosti i ljudi koji to mogu provesti i koji mogu napisati i provesti takve projekte tako da ja držim jednako mišljenje, odnosno dijelim optimizam mojih sugovornika da zapravo ima ovdje jako vrijednih i stručnih ljudi koji mogu takve stvari provesti. Mislim da Ličko-senjska županija upravo traži i treba takve projekte. Održive projekte koji nemaju negativan utjecaj na okoliš", poručila je.
Objasnila je kako HBOR danas nudi kombinacije kreditnih i bespovratnih sredstava, uz posebno povoljne uvjete za mlade poduzetnike, žene i poduzetnike na potpomognutim područjima.
U posljednjih deset godina mi smo podržali preko 200 projekata i vrijednost tih projekata je preko 74 milijuna eura, rekla je Lokas Mudrovčić.
Dodala je i kako će nova europska financijska perspektiva donijeti određene promjene, ali da sredstva za razvoj ipak ostaju dostupna.
Foto: Lika Club
Perspektiva kao ključ ostanka mladih
Kroz gotovo cijeli panel provlačila se ista poruka – mladima nisu dovoljni samo pojedinačni projekti i sadržaji, nego osjećaj dugoročne perspektive, a demografija je ključ koji jedini može pomoći Lici ako se s njom pozabavimo na ispravan način.
Demografski problem ili izazov se odražava na sve ostalo, od gospodarskih do društvenih problema. Ličko-senjska županija ima 10 % teritorija i 1 % stanovništva Republike Hrvatske, znači jako smo rijetko naseljeni i to ne samo u hrvatskoj, mislim da smo čak u Europskoj uniji među top 10 najvećih rijetko naseljenih regija, tako da je to iznimno veliki problem. Poduzetnicima problem predstavlja radna snaga, što se sad vjerojatno kompenzira uvozom radne snage iz drugih država, ali također im je problem i tržište, gdje plasirati proizvode. Nema ljudi, nemaju kome prodati svoje proizvode. Sve je to povezano, istaknuo je Brkljačić.
Foto: Lika Club
Kroz gotovo cijeli panel provlačila se ista poruka – mladima nisu dovoljni samo pojedinačni projekti i sadržaji, nego osjećaj dugoročne perspektive, a demografija je ključ koji jedini može pomoći Lici ako se s njom pozabavimo na ispravan način.
Dodao je kako je to problem i za javni sektor gdje je često upitna opravdanost izgradnje neke infrastrukture, kao primjer vodovodnog sustava od nekoliko kilometara za svega nekoliko potrošača, ali i da i oni problem osjete kada pripremaju projekte.
"Često su uvjeti takvi da smo u startu neprihvatljivi, ili formalno jesmo prihvatljivi, ali moramo ispuniti određene kriterije, a neki od kriterija su broj stanovnika i tu smo odmah u startu u nepovoljnijem položaju. Demografija je sveobuhvatan problem koji zahtijeva i sveobuhvatan pristup tom problemu, tako da pojedinačni, pogotovo jednokratni pristupi ili jednokratne neke isplate potpora neće donijeti velike promjene", zaključio je Andrija Brkljačić.
Panel je zaključen pozivom na veću suradnju institucija, poduzetnika, obrazovnog sustava i lokalne zajednice kako bi Lika postala prostor u kojem će mladi imati razlog ostati, ali i vratiti se nakon školovanja i rada izvan županije.
Nakon konstruktivne rasprave uslijedilo je druženje u atriju KIC-a uz catering koji su pripremili učenici Strukovne škole Gospić, koji su taj dan ujedno predstavili svoje vještine i znanja te oduševili sve okupljene izvrsnim delicijama.
