Trebaju li pčelari početi stalno seliti košnice zbog klimatskih promjena?
Još uvijek zuje oko košnica, ali ove su godine dale jako malo meda. Zlatko, koji uzgaja i matice, ne seli košnice, pa je imao lošu sezonu jer vremenski uvjeti u Gorici kraj Zadra nisu išli na ruku pčelama.
"Od proljetnog meda nemamo gotovo ništa. Tek možda oni koji sele na kadulju, na otoke, na Kornate, oni nešto mogu reći da su imali meda, pa se onda vrate na drači tako imaju dvije paše. Međutim, tko je u stacionaru, taj ima samo jednu pašu", kaže Zlatko Elveđi, tajnik Saveza udruga pčelara jadranske Hrvatske.
Pčelare zabrinjava i jesen. Pčele su već trebale biti u klupku, ali još uvijek lete i troše energiju tražeći ono malo zaostalog peluda. Još uvijek su vani jer temperatura zraka tijekom dana još uvijek nije pala ispod 12 Celzijevih stupnjeva, a to znači da će potrošiti i ono malo meda koje imaju na zalihi, pa će ih pčelari trebati dohranjivati tijekom zime.
Zbog specifičnih uvjeta i mikrolokacija pčelari iz 7 priobalnih županija upravo su se ujedinili u savez kako bi lakše došli do lijekova za pčele, repromaterijala, sredstava EU, ali i edukacija, primjerice kako selidbom košnica spasiti pčele s pašnjaka na kojima se ove godine i nisu nahranile.
"Prvo suša, onda je naglo kiša pala i to je trajalo jako dugo vremena. A glavna paša nam je ustvari drača od svih tih biljaka ovdje. Drača je najmedonosnija, ajmo reći i od nje dobijemo najviše meda. Ako kiša pada, to je otvoreni cvijet i na tom otvorenom cvijetu imate tu jednu kapljicu nektara koja se ispere od kiše, a kad je jako sunce, onda se osuši brzo", objašnjava Elveđi.
Zajedno s 80-ak partnera iz 27 europskih zemalja Hrvatska sudjeluje u projektu koji bi trebao pomoći i pčelama
"Riječ je o projektu Climate Farm Demo gdje nam je glavna zadaća uvođenje klimatski pametnih poljoprivrednih politika, posebice sa stajališta da ćemo mi u Republici Hrvatskoj pronaći i uspostaviti 25 pilot demo farmi i na njima ćemo dakle raditi procjenu emisije stakleničkih plinova i provoditi mjere prilagodbe i ublažavanja na klimatske promjene u poljoprivredi", kaže Zlatko Tomljanović voditelj Odjela za pčelarstvo Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede Ministarstva poljoprivrede.
Unatoč neizvjesnim idućim godinama, dalmatinski med u maticu zaštite izvornosti trebao bi se upisati do kraja godine.
