Prije četiri dana plastika je gorjela u Zaprešiću. Do velikog požara, koji je uzrokovao zastrašujući oblak gustog, crnog dima, došlo je u postrojenju za sortiranje plastike. Susjedi koji žive u neposrednoj blizini su zabrinuti jer ne znaju je li sigurno konzumirati voće i povrće iz vrtova. Analize zraka, vode i otpada su naručene, ali ne i tla.
"Ne znam da li uopće smijem brati luk", govori Silvana, prva susjeda koja živi svega pedesetak metara od požarišta na kojem su gorjele goleme količine plastike. Sigurnost hrane iz njenog vrta nitko nije ispitao. Je li opasno konzumirati rajčice, krastavce i luk, Silvana još ne zna i zbog toga je jako bijesna.
"To me najviše brine jer nitko nije došao vidjeti kvalitetu tla. Ne znam da li smijem koristiti proizvode s vrta, ne znam što će biti sa voćkama. Da li ću smjeti raditi pekmez sad za dva tjedna od šljiva?", zabrinuta je.
'Nismo bitni apsolutno nikome'
Čestice su nakon požara, kaže, dugo lebdjele u zraku pa se boji da je hrana kancerogena. Miris paleži se još uvijek osjeća.
Željko koji živi dvije kuće dalje također im brojna pitanja. Nije mu jasno kakve su se to analize radile ako ne hrane i tla kod ljudi koji žive u neposrednoj blizini.
"Dvoje male djeca doma, a nitko nije došao. Prvi smo bili na udaru. Mogli smo izgoriti", razočaran je Željko. "Mi smo par kuća koje nisu bitne apsolutno nikome. Par glasova, zaboravi", kaže.
Je li požar onečistio vrtove i tlo ovisi o tome koja je vrsta plastike gorjela i na kojoj temperaturi, pojašnjava poznati toksikolog Zdravko Lovrić. Ako je gorjela samo PET ambalaža nije problem, ali izgaranjem PVC-a ispuštaju se dioksini i furani vrlo štetni za ljudsko zdravlje.
"Radi se o česticama koje se talože na tlo i onda bi mogle zapravo onečistiti to cijelo tlo i to može dugotrajno onečišćeno pa je svaka buduća berba može u sebi sadržavati takve spojeve", kaže Lovrić koji ne preporučuje jedenje voća i povrća dok se ne napravi analiza.
Znaju li institucije tko je odgovoran?
No takva analiza nije ni zatražena. Za nju je zadužen Državni inspektorat koji to radi na zahtjev Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu. No kako RTL doznaje, zahtjev iz HAPIH-a Inspektoratu nije poslan. I Nastavni zavod "Andrija Štampar“ može napraviti analizu, no njima je iz Grada stigao samo zahtjev za uzorkovanjem otpada čija se analiza tek čekaju. Sve to ukazuje da protokoli u ovakvim situacijama nisu jasni.
"Oni bi morali biti koordinirani i treba načiniti jedan jedinstveni standardni operativni postupak. Mi konkretno to imamo za more, ali nemamo za tlo", zaključuje toksikolog Lovrić.Dok institucije prebacuju lopticu, Silvani preostaje jedino čekati. I nadati se da će netko od odgovornih svoj posao napokon shvatiti ozbiljno.
