Država je ranije davala po 9000 eura po autu, na to je sam dodao 13.000 eura i Zdenko Dubovečak. On se već 10 mjeseci vozi na struju. Štedi na gorivu, a servisa za automobil gotovo da i nema. Prednosti je, kaže mnogo. "Mislim da je značajna ušteda u odnosu na to koliko sam prešao kilometara – to je sad već 12.000 kuna uštede u 10 mjeseci. Kad usporedim to s drugim autom koji je dizelaš i malo veći, sigurno je negdje oko 10 tisuća kuna ušteda.", rekao nam je Zdenko.
Samo lani registrirano je gotovo 1400 novih električnih automobila. Za sada ih voze tek rijetki, ali u budućnosti bi trebali svi.
"Ako mi baš treba, onda stavim ga i po danu da se puni, ali najviše po noći. Priključim ga u 21 sat, ujutro je pun i to je to. Koliko mogu prijeći kilometara ovisi o temperaturu - ovo ljeto sam napravio rekord od 250 kilometara, a deklariran je može prijeći 230, zimi oko 180 kilometara i to ako je vanjska temperatura 0 Celzijusovih stupnjeva. Baterije dosta osciliraju", pojašnjava Zdenko.
Prilika za kupnju uz pomoć države otvara se i ove godine. Osim električnih, poticat će se i kupnja hibridnih te vozila na plin i vodik. Javni poziv za dodjelu subvencija trebao bi biti raspisan do kraja listopada ili najkasnije u studenom. Umjesto najbržeg prsta, zadnje dvije godine prijave se podnose preko ovlaštenih trgovaca automobila uz uplatu akontacije.
"To se pokazalo kao puno učinkovitiji model. Iako su i dalje limitirana sredstva i ne mogu svi dobiti poticaje, ovako se osiguralo da gotovo 100 posto poticaja bude dodijeljeno i iskorišteno, a ne 40 do 60 posto kao što je to bilo prije s najbržim prstom", kazao je za RTL Danas Tin Koren, tajnik udruge "Strujni krug".
Uz poticaje je moguće kupiti jedno vozilo koje ne smijete prodati najmanje dvije godine. Najprodavaniji električni modeli su Renault, Dacia, Tesla i Volkswagen. Na struju već godinama vozi i Igor Kolovrat, inače stručnjak za e-mobilnost.
"Moje vozilo ima više od 500 konja, ima prijeđenih više od 300 tisuća kilometara. Ako usporedimo to s potrošnjom benzinca od 500 konja, ja sam uštedio više od 70 tisuća eura samo na benzin, a da ne računam rezervne dijelove i drugo", govori nam.
Ipak, postoje i mane. Iako je broj punionica za električne automobile sve veći, one često zjape prazne. "Ako morate ići na javne punjače vi ste nagrabusili jer najčešće ne rade i užasno su skupi – najskuplji u Europi. Punjači u Hrvatskoj koštaju dva do tvari puta skuplje nego oni u Njemačkoj, Belgiji, Nizozemskoj, da ne govorim o Norveškoj gdje je većina javnih punjača besplatna i gdje ne plaćate PDV prilikom kupnje električnog vozila", niže Kolovrat.
Najbolji model za Hrvatsku još se traži. U posljednjih 9 godina država je s 48 milijuna eura sufinancirala kupnju gotovo 8700 vozila na struju.
