Požar električne trafostanice ostavio je bez struje jednu od najprometnijih europskih zračnih luka i jednu od pet najboljih u svijetu, londonski Heathrow, što je dovelo do globalnog kaosa u zračnom prometu. Uz aerodrom, bez struje je u jednom trenutku bilo više od 60 tisuća kućanstava u zapadnom Londonu.
Do sada je otkazano ili preusmjereno više od 1300 eura, što se stvorilo problem za gotovo 300.000 putnika.
Reporter RTL-a Danas Boris Mišević razgovarao je s Matijom Bračićem s Fakulteta prometnih znanosti, koji je analizirao neviđeni kaos na Heathrowu.
Za putnike ovo je pakao?
Apsolutno. Kada govorimo u kontekstu londonskom Heathrowa, to je ne samo europska, nego i globalno jedna od najvažnijih zračnih luka koja opskrbljuje ne samo Ujedinjeno Kraljevstvo, nego i cijelu Europu. Utjecaj ovog prekida operacija na zračnoj luci možemo razmatrati kroz dolazne i odlazne putnike kojih je oko 300.000.
Završili su svugdje po Europi?
Dodatan problem koji se javlja kod zračne luke London Heathrow je da je ugrubo 30 posto putnika transfernih putnika. To znači da ti putnici ne započinju niti završavaju svoje putovanje u Ujedinjenom Kraljevstvu, nego primjerice na zračnoj luci Zagreb.
Postoji kritična infrastruktura zračne luke, posebni sustavi, automatiziranost, ali imaju nekoliko slojeva napajanja električnom energijom. Zašto pomoćni sustavi nisu preuzeli, i kako to zapravo funkcionira?
Kada govorimo o samim sustavima opskrbe električnom energijom, primarno se fokusiramo na elektroenergijski sustav javne mreže. Postoje redundantni sustavi unutar zračne luke, to su nam UPS-ovi i elektroenergetski agregati koji nam pružaju izvor električne energije.
Kod njih to nije funkcioniralo ili?
Apsolutno je. Prema uredbi Europske komisije, to mora biti i postoji vrlo kratko razdoblje kada ti sustavi moraju početi raditi da bi mogli osigurati primjerice rasvjetu u zračnoj luci, na uzlaznoj stazi, voznim stazama, sustavu za instrumentalno slijetanje i drugo. No, bitno je naglasiti da ti sustavi ne osiguravaju dugoročni izvor električne energije. Govorimo oko pet do deset minuta kod UPS sustava ili možda 24 sata ako govorimo o elektroagregatima na dizel.
U Londonu su se onda koncentrirali na ono što je najbitnije, odnosno kritično, slijetanja i uzlijetanja?
Tako je. Pomoćni sustavi izvora električne energije osiguravaju to da kratkotrajno premostimo nedostatak električne energije. Nigdje ti sustavi nisu dizajnirani da bi mogli raditi više sati, odnosno dana i upogoniti cjelokupni sustav zračne luke.
S obzirom na sve informacije, što se Vama čini kada bi se situacija mogla normalizirati?
Možemo reći da bi se djelomično operacije mogle normalizirati u idućih 24 sata, ali efekt će sigurno trajati u narednih nekoliko dana, a možda i tjedana.
