Lani su Hrvati popili više tableta za smirenje nego što imamo stanovnika. Na recept ih je izdano čak 4 i pol milijuna.
"Šarolika je klinička slika od poremećaja spavanja, anksioznosti, uznemirenosti do tjeskobe, ljudi plaču iznose svoje probleme i ekonomske i obiteljske. I mi naravno onda ocjenjujemo da li je tom pacijentu zaista neophodno propisivanje anksiolitika ili nije", kaže Vesna Potočki Rukavina, liječnica obiteljske medicine.
A posljednjih godina lijek za smirenje treba sve više građana.
"Pokušavamo umanjiti probleme malo tabletama. Uspijeva to, ja minimalno, ali povremeno", kaže Jadranka Božičević iz Zagreba.
"Ljudi proživljavaju razne depresivne situacije pa možda posegnu. Ja nisam baš pobornik toga ali kome zatreba možda si bolje pomoći nego otići u krivom smjeru", kaže Tihana Balen iz Zagreba.
Samo u Zagrebu na recept je izdano gotovo 900 tisuća anksiolitika. Da je povećana njihova potrošnja, potvrđuju i ljekarnici.
"To smo primijetili prvi val nakon potresa, a zatim i tijekom COVID-a i post COVID razdoblju. Ljudi jednostavno više traže nešto za smirenje ili spavanje. Mislim da je primjena opravdana ako se koristi do nekih mjesec dana ili nakon toga po potrebi, ali ako je duže od toga trebali bi se posavjetovati s liječnikom je li to dobro za organizam ili nije", kaže Nikolina Kuča, magistra farmacije.
Najpropisivaniji je to lijek u svim županijama, osim jednoj. Stanovnike Požeško-slavonske ne muči tjeskoba nego visok tlak.
"Zato što me ništa ne sekira, ništa me ne može sekirati, nemam potrebu da se sekiram, niti mi treba to u životu", kaže Eni Martinović iz Požege.
"Sama se smirujem kako mogu. Stresove izbjegavam i tako", kaže Ljerka Berić iz Požege.
"Nisam koristio ni poslije rata, nemam ja problem s tim", dodaje Đuro Kadežabek iz Požege.
"Pa bavimo se sportom. Sport je jedino rješenje. I za tlak, i za srce i za opće stanje organizma i za sve", kaže Kova iz Požege.
Tablete za smirenje Hrvati koriste daleko više od drugih europskih zemalja.
"Što se tiče anksiolitika, mi smo jači po potrošnji. Otprilike 30 do 40 posto više anksiolitika od sjevernih europskih zemalja", poručuje glavni savjetnik za promet lijekovima i farmakoekonomiku u HALMED-u, Pero Draganić.
Povećana je potrošnja i antidepresiva. Lani ih je propisano milijun i pol. No, u odnosu na razvijene zemlje - antidepresive trošimo upola manje.
