Skora budućnost je zelena - zahtjev je Europske unije, iako se na ulicama Zagreba tako ne čini.
Ipak u Uniji je situacija nešto drukčija. Lani je među novoregistriranim automobilima bio podjednak udio hibridnih i električnih u odnosnu na benzince i dizelaše.
"Nije to ništa čudno. Općenito je ljudima lakše shvatiti kada se stvari počnu događati na nekakvim većim brojkama, nego kada se na početku pokazuju trendovi. Međutim trendovi se uvijek mogu vidjeti unaprijed 10 godina, što će se dogoditi", rekao je Hrvoje Prpić, predsjednik udruge Strujni krug.
A dogodilo se to da najveći udio novoregistriranih električnih i hibridnih automobila ima Finska, a slijede je Švedska i Nizozemska. Prosjek svih zemalja je 48 posto, a Hrvatska je na začelju - s 28 posto. Jedino Češka i Bugarska imaju manje.
Sve ovisi o poticajima, a njihova je količina ograničena
Treba tu spomenuti i europske zemlje koje nisu u Uniji, poput Norveške, kod koje je ovaj postotak viši od 90! Zašto električni automobili nisu zaživjeli u Hrvatskoj, objašnjava profesor strojarstva. Tu je cijena, ali…
"Drugi problem je da naravno postoji skepsa običnog građanina kako će koristiti taj automobil, ponajviše s aspekta punjenja struje, odnosno osiguravanja dovoljnog rangea. Treći razlog je da je vrlo loše tržište takvih rabljenih automobila", rekao je Krunoslav Ormuž, profesor na Fakultetu strojarstva i brodogradnje.
Problem je i što kupnja električnih automobila u Hrvatskoj gotovo u potpunosti ovisi o poticajima, a njihova je količina ograničena. Nova runda trebala bi krenuti do sredine godine, a financirat će se i izgradnja punionica.
"I na tragu toga nastavljamo u sljedećoj godini i s poticajima za pravne osobe. Oni su predviđeni sredstvima iz Nacionalnog plana za oporavak i otpornost, što znači u nešto višim iznosima nego do sada. Preko 21 milijun eura za vozila i 32 milijuna eura za punionice", rekla je Maja Rajčić, načelnica Sektora za energetsku učinkovitost Fonda za zaštitu okoliša.
Na elektrifikaciji voznog parka se radi, no pitanje je jesu li ciljevi Europske unije, da električna vozila čine 100 posto prodaje novih automobila do 2035. godine u Hrvatskoj, ostvarivi. Strujni entuzijast smatra da će se to dogoditi i prije.
"Mi smo još prije dvije godine prognozirali da će Hrvatska, čak i Hrvatska, koja se danas čini da ima mizeran broj električnih vozila, dostići 100% 2032., Njemačka 2028", rekao je Hrvoje Prpić, predsjednik udruge Strujni krug.
Nisu svi toliko optimistični.
"Struja do 2035., kako mnogi najavljuju mi se čini preoptimistično, u svakom se slučaju moraju korigirati strategije i ciljevi", rekao je Kristijan Tićak, glavni urednik Auto, motor i sport magazina.
Od 2 milijuna osobnih automobila na hrvatskim ulicama, električnih i hibridnih ima, 56 tisuća.
