Zvonimir Fabek iz Samobora pčelarstvom se bavi više od 30 godina. Ima 120 košnica na nekoliko lokacija. Ovih dana priprema ih za zimu.
"Pregled, tretiranje da se vidi situacija kakva je vezano za varou i pregled - znači da vidimo koliko ima zajednica dali imaju matice, leglo, da je sve kvalitetno, uredu, da su zdrave i koliko ima hrane.", kaže Fabek.
Jedan je toplinski val iza nas, a novi u najavi. No, pčelama toplina nije problem - u košnici je temperatura - zahvaljujući njihovu mehanizmu rashlađivanja - uvijek 36 stupnjeva. Problem je suša, kaže Zvonimir.
"Biljka sama po sebi ne može stvarati nektar na visokim temperaturama. Pogotovo sad evo, imate dugi period - kad nema kiše. Ovo što malo padne preko noći ili dođe kakav pljusak - to nije dovoljno."
Tada je najvažnije pčelama osigurati dovoljno hrane. I to dohranjivanjem ili ostavljanjem njihova meda u košnici, što je još bolje.
Kao u svim granama poljoprivrede, i u pčelarskom je sektoru ove godine zbog vremenskih prilika sve uranilo i to za čak mjesec dana, rekao je predsjednik Pčelarskog društva Lipa – Josip Križ koji se bavi i pčelarstvom u Ivanić Gradu.
"Već bi trebao biti drugi tretman protiv varoe, ja sam ga napravio, bio sam na terenu i znam kakva je situacija - svi koji to sad ne naprave za mjesec dana neće imati što tretirat."
A uranila je i paša, pa je tako nova pčelarska godina umjesto prvog rujna počela prije nekoliko dana. Pčelari bi tako do Male Gospe trebali po košnici osigurati 18 kg meda za prezimljavanje. No hoće li sami pčelari uspjeti prezimiti? Jeftini patvoreni med mnogima stvara problem.
„Ljudima je sve skupo - pa i to. A pravi med nikada nije skup.“ navodi Josip.
Na pitanje može li se živjeti od pčelarstva ako se čovjek s njim tako ozbiljno bavi Zvonimir odgovara: „Pa preživljava se.“
Unatoč nezadovoljstvu mnogih, primjera bolje i modernije budućnosti pčelarstva ipak ima. Revolucija za uzgajivače mogao bi biti uređaj za umjetno osjemenjivanje.
"Proizvodimo i osjemenjujemo matice da imamo poznate linije i da dobivamo najbolja svojstva - linije pčela otporne na varou, da sakupljaju više meda i da su mirnije na saću", ističe Saša Perica, inače agronom.
A više meda i manje varoe ključ je uspjeha za hrvatsko pčelarstvo. Uz to i nove, mlade generacije pčelara - kao što je Zvonimirov sin Leon koji, za kraj, ima savjet za izbjegavanje pčelinjeg uboda.
"Zakamenit se kao kip od bronce!"
Na mladima svijet ostaje pa će tako i hrvatsko pčelarstvo.
