Sedam riba i 37 puta više parazita. Čak 263 ličinke crva pronađene su u skušama. Prodavale su se svježe u trgovačkim lancima. Uvezene su iz Španjolske.
"Strašno sam ogorčena i žalosna. Uvijek mislim jedemo našu, domaću jadransku skušu, prirodnu. 'Noćašnji ulov' pišeu ribarnicama, i još kad sam vidjela te crve – ne znam što vam reći", kazala je Đurđica Šestan iz Zagreba.
"Puno se stvari povlači s polica. Mi, ne da nismo navikli gledati deklaraciju, nego su te deklaracije na svakom proizvodu pisane tako sitno da morate imati snajper da bi pročitali o čemu se radi", govori Stjepan Križan iz Zagreba.
Kontrole provode i Sanitarna inspekcija i Ministarstvo poljoprivrede. Na granicama su to inspektori za hranu, na policama to je Državni inspektorat. Sva hrana životinjskog podrijetla ispituje se u Veterinarskom institutu. Samo lani iz prodaje je povučeno više od stotinu proizvoda. Uglavnom iz uvoza. Skuša je poznata kao jedna od najzdravijih riba, no ne i ova koja je povučena s tržišta. Konzumacija može biti i opasna.
"Dvije su osnovne reakcije koje se mogu dogoditi. Jedno je akutni oblik bolesti gdje se ličinka zabija u sluznicu želuca i izaziva akutno povraćanje, a drugi oblik može biti senzibilizacija organizma i dugoročna alergijska reakcija organizma na anisakise", kazao je voditelj Laboratorija za parazitologiju Hrvatskog veterinarskog instituta Relja Beck.
Najveća opasnost je sirova ili nedovoljno kuhana riba.
"Kod nas je uobičajeno ili vrlo rijetko, gotovo nikada da se skuša konzumira ako nije termički obrađena. Prilikom bilo kakve termičke obrade, taj će se parazit uništiti. Dovoljno je da bude i na roštilju s obzirom na to da ga uništava temperatura od 63 stupnja, pa na više", govori stručna savjetnica u Centru za sigurnost hrane HAPIH-a Brigita Hengl.
Iz udruge potrošača apeliraju na veću odgovornost trgovaca u obavještavanju kupaca.
"Mi uvijek pitamo što je s onima koji su to konzumirali? Hvala Bogu, nema takvih drastičnih slučajeva kao onaj što smo imali prije par godina smrtni dečka koji je umro od salmonele u Sv. Nedelji, ali trebamo li čekati da se nekome dogodi nešto pa da se poduzmu ozbiljniji koraci", kazala je predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača Ana Knežević.
Sustav sigurnosti hrane u Hrvatskoj preslik je europskog sustava, za koji se smatra da je najsigurniji na svijetu. U cilju zaštite potrošača, uskoro dolaze i nova pravila.
"Informacije o hrani morat će biti označene velikim slovima, na prednjoj strani ambalaže i morat će biti napisane na vrlo jasan i razumljiv način kako bi potrošači mogli dobiti pravu informaciju", govori zastupnik u Europskom parlamentu Tomislav Sokol.
Ipak, u situacijama poput ove ne pomažu ni deklaracije.
