I dok cijene nekretnina i dalje divljaju, građani su povukli ručnu i odlučili ne kupovati. Tržište nekretnina - stagnira. Jedni čekaju i spas vide novoj stambenoj politici i ne plaćanju poreza na prvu nekretninu, a nekima ni to ne pomaže. U potrazi za krovom nad glavom svi žele jedno - pad cijena što prije.
Želite li uživati u splitskom stanu od 58 kvadratnih metara mora izdvojiti 275 tisuća eura. Za 21 kvadrat više treba vam čak 316 tisuća eura. Dvosoban stan u zagrebačkom Stenjevcu prodaje za 220, u Rijeci za 226 tisuća eura. Iako oglasa ima, promet nekretnina - usporava. Građanima je dolazak do stana nikad teži.
"Jako loše. Budući da moram dijeliti stan sa sestrom i nemam šanse da si kupim stan. Što bi se moralo promijeniti da ga uspijete kupiti? Ili veće plaće ili manje cijene stanova", smatra Lora iz Zagreba. U prvoj polovini ove godine prodalo se šest i pol posto manje stanova u odnosu na isti period lani. U nekim agencijama pad je još i veći.
"Ako usporedimo s prošlom godinom bilježimo pad preko 20 posto. Naravno razlog tome je inflacija, rast kamatnih stopa, ukidanje APN-a. Kod APN-a imamo kupce koji su u nedoumici i čekaju sljedeću godinu, nove reforme da vide hoće li se osloboditi plaćanje 3 posto poreza na promet nekretnina za prvu nekretninu odnosno subvencionirati 50 posto PDV-a za stanove u novogradnji", Filip Ćulibrk, direktor agencije za nekretnine.
Stambeni krediti zato su na čekanjima. Njihov bum očekuje se početkom iduće godine jer cijene trenutačno ne padaju. "Više je razloga, jedan je iznimno visok rast cijena traženih nekretnina i uslijed tog posebno velikog rasta cijena došlo je do usporavanja tržišta i smanjenog broja transakcija", Dubravko Ranilović, predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri Hrvatskoj gospodarsko komori.
Tražene cijene nekretnina rastu više nego realizirane. Kupuju samo oni koji moraju ili u nekretnine investiraju. "Cijene za dobre stanove, na dobrim lokacijama se i dalje postižu isto kao što su i postavljene međutim kod rabljenih stanova je situacija da vlasnici znaju optimistično postaviti cijenu pa se postignuta zna razlikovati desetak posto", objasnio je Filip Ćulibrk, direktor agencije za nekretnine.
Većini građana ni takve razlike ne pomažu. "Trebalo bi povećati plaće da bi sve realno izgledalo, a bi si mogli priuštiti. Danas je i hranu priuštiti veliki luksuz, a kamoli na stan tako je, da", tvrdi Tina iz Zagreba. "Čini mi se da u Hrvatska podijelila. U smislu na one koji stvarno imaju i one oni pokušavaju živjeti i preživjeti. Tu je problem", dodaje Tomislav Katić iz Karlovca.
Iz gospodarske komore uvjereni su kako bi novim planom stambene politike od iduće godine trebalo doći do veće ponude nekretnina za najam što bi stabiliziralo cijene na tržištu. "Što se tiče prodaje to su duži procesi to ćemo morati još malo pričekati. Kad su neke cijene toliko nerealne da ne pronalaze uopće kupce posebno se to odnosi na rabljene nekretnine koje nisu u nekakvom stanju i kupci više nisu spremni prihvatiti takve cijene", kaže Dubravko Ranilović.
Nove stambene politike trebale bi se početi primjenjivati u veljači iduće godine, no pitanje je koliko i u kojem razdoblju mogu zaustaviti i zbilja dovesti do povoljnijeg - krova nad glavom.
