Prema riječima turskih restauratora radovi na unutrašnjosti Aja Sofije koji su započeli prije 1980. godine još se ne bliže svome kraju.
Kao glavni razlog stalnom produženju radova restauratori su naveli nemaran odnos vlasti prema građevini te tisućljetne vjerske nesuglasice oko zabrane prikazivanja ljudskih likova. Najveći dio mozaika propao je, jer su stoljećima bili skriveni ljudskom oku i neadekvatno prekriveni daskama.
Aja Sofija koja je sagrađena 532. godine tisuću godina je služila kao duhovni centar bizantskog carstva, u vrijeme Osmanlija pretvorena je u džamiju, a 1934. u muzej.