- Nitko Hrvatsku neće gurati u nekakve pakete zemalja, ako bude demokratski naprednija i gospodarski jača - mišljenja je Radovan Vukadinović, profesor međunarodnih političkih odnosa na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti.
- Mislim da takva strahovanja nisu utemeljena - smatra i Uroš Dujšin, profesor ekonomske politike na zagrebačkom Pravnom fakultetu.
Odlukom Vijeća ministara, u ponedjeljak je Europskoj komisiji dano "zeleno svjetlo" za početak pregovora s Hrvatskom o pridruživanju EU. Hrvatskoj će u petak na summitu u Zagrebu biti potvrđen individualni pristup prema EU, ali očekuje se da će u završnoj deklaraciji biti naglašena i potreba regionalne suradnje.
I Dujšin i Vukadinović slažu se da je regionalna suradnja, koju uz individulani pristup Hrvatskoj predlaže EU, u dijelu javnosti pogrešno shvaćena, naglašavajući kako je riječ o dvije potpuno odvojene teme.
Dujšin smatra da je Vlada u tom smislu "loše odradila posao", jer javnost, koju često dezorijentiraju i mediji, nije uspjela dovoljno doznati o Zagrebačkom summitu.
Naglasio je da je za Hrvatsku od velike važnosti povećati političku stabilnost i mogućnost ekonomskih odnosa sa svim susjedima. - Nisam siguran da je, ono što je shvaćeno kao politička veza s Jugoslavijom, to što EU od nas zahtijeva regionalnom suradnjom, barem ne u posljednje dvije godine - rekao je Dujšin.
Regionalna suradnja temelj je europske integracije i filozofije koju EU zagovara na prostorima od Europe do Pacifika, naglašava Vukadinović, opovrgavajući pristupe tzv. "Balkanije i nove Jugoslavije". - Može se dogoditi da u konačnici Hrvatska u EU uđe u paketu s nekim Baltičkim ili srednjoeuropskim zemljama - rekao je Vukadinović, naglašavajući kako je logično da se za pristupanje EU zemlje ocjenjuju po individualnim dostignućima.
EU će na Zagrebačkom summitu najaviti i pomoć za pet zemalja jugoistočne Europe. Pretpostavlja se da bi Hrvatska mogla dobiti 60 do 70 milijuna eura godišnje, od ukupne pomoći u iznosu od 4,64 milijarde eura za program CARDS, inačicu nekadašnjeg PHARE programa.
- Rado bih vidio koliko će Hrvatska od toga dobiti i za što, a veliko je i pitanje pod kojim uvjetima se daje ta pomoć - rekao je Dujšin. Napomenuo je kako bi se Sporazumom možda mogle sanirati hrvatske "neuralgične točke", poput pravosuđa, ili dobiti pomoć za restrukturiranje gospodarstva, što je i preduvjet za ulazak na naprednija tržišta srednje Europe i EU.
Dujšin upozorava da je "politički odiozno" područje ekonomski vrlo privlačno, zbog nekonkurentnosti hrvatskih proizvoda na srednjoeuropskom i tržištu EU, ali da se oni, zahvaljujući novim-starim vezama, mogu prodavati u SRJ. No, to za hrvatsko gospodarstvo može biti samo predah, a nikako trajna orijentacija "na lošija tržišta" rekao je.
Po Dujšinu, bitno je da ulazak Hrvatske u aranžmane s EU, osim trgovačkih ugovora, privuče i inozemni kapital, te da Hrvatska na taj način postane dio šire cjeline.
Smiješno je da ljudi pitaju kada će u EU, zaboravljajući da BDP tamo u prosjeku iznosi 24 tisuće američkih dolara po stanovniku, a da je naš, od oko 4.800 dolara, prema njima apsolutna bijeda i sirotinja. - Pogrešno je, stoga, mišljenje da naše gospodarstvo može izdržati takav konkurentski pritisak - naglašava Dujšin.
Zbog toga je veliki hrvatski interes ući u mrežu odnosa s EU - na način da Hrvatska dobije izvjesne koncesije, a da ne mora dati značajne ustupke. U tome su bitni financijski aranžmani, koji bi pomogli u restrukturiranju gospodarstva, fondovi iz kojih se izdvaja pomoć za regionalni razvoj ili razvoj poljoprivrede. - Samo o našoj pripremljenosti ovisi hoćemo li taj novac korisno iskoristiti - smatra Dujšin, podsjećajući da EU ima gotovo 50-godišnje iskustvo oko pristupanja zajednici manje razvijenih zemalja, kao što su Grčka, Portugal, Španjolska, Irska. - Svaki put su se uvjeti pridruživanja bitno pooštravali, pa bi Hrvatska svoj BDP trebala povećati za tri puta - zaključio je Dujšin.
Radovan Vukadinović ocjenjuje summit dobrim početkom za Hrvatsku, pogotovo u svjetlu izjave predsjednika Europske komisije, Romana Prodija, da EU neće u Zagreb doći praznih ruku.
Ta je odluka i priznanje hrvatskoj politici za sve što je do sada napravila, jer EU dolazi u zemlju koja nije njezina članica, rekao je, dometnuvši kako taj događaj, za šire međunarodne odnose, ipak nije od svjetskog značenja.
Istaknuo je da će se na summitu u Hrvatskoj raspravljati o regiji koja je u proteklom razoblju bila izložena nizu zbivanja, što je također konkretno nastojanje EU da je stabilizira sigurno područje prije samih integracija. - Riječ je o procesu, pa će zagrebački summit u nekim daljnjim analizama sigurno poprimiti i šire međunarodno značenje.-
Za dolazak jugoslavenskog predsjednika Vojislava Koštunice na summit, Vukadinović je rekao da će se ocjenjivati ovisno o tome u kojoj će mjeri izazvati nesporazume u Hrvatskoj. Ono što je, međutim, najvažnije jest hoće li Zagrebački summit ubrzati ulazak Hrvatske u EU, smatra Vukadinović.
